Leica – ljubav prema fotografiji

0
Share Button

Oduševljeni činjenicom kako je legendarnu marku fotoaparata moguće napokon kupiti i tu kod nas, odlučili smo par redaka posvetiti povijesti jednog od najvažnijih fotoaparata koji je promijenio i popularizirao fotografiranje.

 

Ukoliko ste vaše druženje i ljubav spram fotografija započeli barem krajem prošloga nam stoljeća svakako znate za pojam „leica format“. Najrasprostranjeniji i dakako najdostupniji  fotografski format u eri vladavine filma koji nam se, eto i u digitalno doba vrača. Nekada je označavao umanjenu sličicu filma, a danas gotovo ironično – poželjno „veliku“ dimenziju digitalnog senzora. Stoga vas ne treba čuditi kada u digitalnom svijetu,  gdje je elektronski senzor zamijenio emulziju filma, upravo dimenzije od 24x36mm smatramo idealnim punoformatnim senzorom ili jednostavnije pa umjesto Leice formata začujete i pojam  „Full Frame“.

oscar
Ali upravo je taj najpopularniji i najrašireniji format za trajno bilježenja svjetla proslavio i svoj okrugli stoti rođendan.
Dakle, točno prije stotinu godina, njemački optički inženjer i stručnjak za preciznu mehaniku, Oskar Barnack, sastavio je u tvrtci Ernst Leitz Optische Werke, u njemačkom gradu Wetzlaru, prototip vrlo radikalne i za tadašnje fotografske pojmove neuobičajeno male i kompaktne kamere.

Slobodno možemo reći da je prva Leica nastala iz ljubavi.

Naime,  Oskar Barnack  imao je dvije strasti: ljubav ka planinarenju i ljubav ka fotografiji. Naročito fotografiji prirode i dakako planinskih pejzaža koje je poslije dugih uspona želio i ovjekovječiti na fotografskom filmu.  Kako su se te dvije ljubavi, eto skladno ispreplitale, jedini je problem sačinjavalo vrlo narušeno zdravlje gospodina Barnacka. Pa iako bi planinski zrak mogao pomoći u njegovoj borbi s astmom, glomazna i teška fotografska oprema svakako nije nimalo tome doprinosila.
Radikalne promjene Barnack je uveo uvođenjem manjeg perforiranog filma koji bi se adekvatno povećavao u tamnoj komori, a ne direktnom kopijom kako je nekoć davno bila praksa kod velikih filmova starinskih kamera.

002leica
Osim toga svojim dimenzijama uz mogućnost namotavanja filma  u kućište, sam film ne bi suviše povećavao dimenzije aparata.  Međutim po mišljenju Barnacka, iskusnog , kako optičara, tako i zaljubljenika u pejzažni fotografiju,  dosadašnji standard filma 18 x 24 mm (3:4), jednostavno nije davao dovoljno mjesta za adekvatnu panoramu, stoga je odlučio svojoj kameri zadati 3:2 format, s naglašenom vertikalnom dužinom i tako je rođena sličica filma u dimenzijama 24 x 36 mm.

Dakle sve ono što i danas nazivamo  “Leica format”.

Poslije samog izuma i sklopljenog patenta,Oskar Barnack, aparat je koristio tek na vlastito zadovoljstvo, mudro pričekavši kraj velikog (tada još prvog i jedinog) svjetskog rata, pa prva komercijalna Leica izlazi na tržište tek  1925. i naravno postiže veliki uspjeh. Leica (ime nastalo kao skraćenica od Leitz Camera), 1930 obogaćuje se 39 mm spiralnim navojem koji se zvao „Leica Thread Mount“ ili skraćeno LTM i postaje kamera sa mogućnošću izmjene objektiva. Već u početku su bili zastupljeni osim standardnog  50mm objektiva  i dodatni od  35 i 135mm, a uskoro je dizajnirana i poznata soft-fokus leća.

nazyleica
Popularnost kamere prepoznao je i tadašnji režim Nacional socijalističke partije i samo je bilo pitanje vremena kada će ovu odličnu kameru, uz Zeppelin, magnetofon, mikroskop… Nacisti ubrojiti u svoja sredstva propagande tehnološke dominacije „tisućljetnog“  Raicha. Tako je, praćena prvim globalnim televizijskim signalom i Laica dobila nazy obilježja, pošto su bile izrađene i posebne serije za obilježavanje olimpijskih igara u Berlinu, kao i posebne serije za uvažene časnike Luftwaffea.

henryleica
Kraj drugog svjetskog rata, Leica je dočekala kao fotografski simbol obnove gospodarstva. Svi Leica patenti postali su javno dostupni i tada su se počele pojavljivati i njene prve kopije. Od prvih japanskih Canona, Američkog Kardona, britanskog Reida, pa do kod nas i u Rusiji popularne poslijeratne kamere Zorki.
Malena i svestrana, Leca kamera stvorila je trend ulične i reportažne fotografije. Korištena je od strane poznatih fotografa kao što je Henri Cartier-Bresson, s njom je počeo snimati i legendarni ratni fotograf Robert Capa.

Danas u digitalno doba, slava Leice pomalo se vrača, ali samo za zaljubljenike dubljeg džepa i to uglavnom na krilima nikada iščezlog kultnog statusa kojeg aparat uživa među fotografskim znalcima.  Procvat hibridnih Mirrorless fotoaparata očito se odlično uklopilo sa novim sjajem, ove vremešne dame.  Pohvalna je i činjenica kako Nijemci nisu Leicu bacili u žrvanj azijske masovne produkcije, povodeći se načelom kako je kvaliteta važnija od kvantitete. Na adresi: http://vimeo.com/26251829 možete pogledati i filmić koji pokazuje proces izrade Leica objektiva. Sve se radi ručno uz stroge  i personalizirane testove kvalitete.

leicam
Leica je doslovni dokaz kako dobra kvaliteta, uz odličnu ideju ispjeva izdržati zub vremena, pa bez obzira na karakteristike novih tehnologija, sve dok stvara pozitivne osjećaje u ljudima.

A fotografi će to najbolje razumjeti.

Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Lačni Franz

Odličan koncert Lačnog Franza podsjetio nas je kako još uvijek postoji nada za rock, pa makar ga morali vaditi iz naftalina! U ugodno popunjenoj zagrebačkoj ...