Arhitektonska mistika Atenske renesanse

0
Share Button

Atenska Akropola impresivna danju i magično osvjetljenja noću ostavlja dojam na Atenu kao vječnog grada. Međutim, prava je istina kako je ovaj megapolis oživio iz doslovnih ruševina i zaraslih šikara tek prije jedva dvjestotinjak godina.

Promatrajući danas s Akropole panoramu Atene jednostavno ne možemo vidjeti kraj grada sačinjenog od mnoštva bijelih zgrada koje se gube tek negdje na horizontu, mjestimično pomiješanim s izmaglicom ili smogom. Pa ipak prije manje od dvjesto godina,  Atena je bila tek rijetko naseljeni grad. Zapravo više zapušteno selo iz čijih su šikara, uništeni otomanskim osvajanjima, tek provirivali devastirani ostaci nekada slavne prošlosti.

Athens (1 of 1)

Poput ostatka istočne Europe i Grčka je neslavno kolapsirala  pred osvajanjima Turaka i nemilosrdnog  Ottomanskog carstva. Uništavana i devastirana sve do početka 19. stoljeća iz kojega izlazi slobodna tek nakon rata za nezavisnost.

Napokon nezavisna i lišena turskog ropstva, uz svog prvog kralja Otta, Grčka kreče u ponovnu borbu za obnovu svoga identiteta. Novo carstvo, još na klimavim temeljima, nužno je trebalo simboliku koja će nanovo ujediniti Grke, te se odlučuje kako bi se vladajuća administracija trebala vratiti iz donedavno sigurnog Nafplia u simboličnu koljevku demokracije – Atenu.

Athens_hystory (1 of 7)

Međutim, kao što smo spomenuli, Atena s početka 19. stoljeća nije se mogla usporediti s gradom Platona i Sofokla, pošto je od helenističke slave ostala tek šikara i otužne ruševine starih hramova koje su prvo Turci doslovno bombardirali i raznesli topovima, a zatim naknadno, po svojoj uobičajenoj praksi čak i  Britanci opljačkali i odvukli u svoje muzeje.

Sva povijesna zdanja bila su okupirana ovcama ili preorana u vinograde, a sam Panteon pretvoren je u kršćansku crkvu. Jedine nastambe bili su ostaci kuća nekadašnjih Otomanskih uglednika.

Athens_hystory (4 of 7)

I samom kralju bilo je jasno kako Atenu treba stvoriti i izgraditi od početka. Što zapravo i nije bilo toliko loše, pošto je dobio šansu izgraditi i stvoriti nov i moderan grad koji će povratiti slavu svojih predaka.

Athens_hystory (3 of 7)

Nastavak priče pomalo podsjeća i na priču naše metropole. Bez turskih prijetnji izgubila se potreba za zidovima ograđenim gradovima, a klasicizam je počeo svoju kulturnu dominaciju Europom.
Velike svjetske prijestolnice poput Londona, Pariza ili Beča bile su opsjednute kulturom stare Grčke i Rima, oživljavajući duh starih civilizacija kako u arhitekturi, tako i u slikarstvu, književnosti ali i politici.
Upravo taj duh i klasicistički entuzijazam, neupitno je bio potreban i samoj Ateni.

Athens_hystory (7 of 7)

Kralj Otto, želio je iskoristiti uzlet kakav su doživljavali Beč, München ili London i pozivao je svjetske arhitekte u pomoć pri realizaciji svojih ciljeva. I baš kao što je Zagreb imao Hermanna Bolléa, u Atenu stiže mladi danski arhitekt Theophil Hansen. Završivši studij u Kopenhagenu, Theophil je proputovao talijanskim i njemačkim gradovima vrlo se dobro upoznao s novo klasičnim kretnjama.
Pod velikim utjecajem svog učitelja Karla Friedricha Schinkela, jednog od najistaknutijih arhitekata neoklasicizma i neogotike u njemačkoj arhitekturi,  Theophil je pronašao savršeno tlo za svoji arhitektonski zamah.

Athens_hystory (6 of 7)

I baš kao što je Atena trebala arhitekta poput njega, on je u Ateni  pronašao gotovo spiritualnu vezu s vlastitom umjetnošću. Atena je bila mistično mjesto koje će oživjeti pred njegovim očima.
Kroz elemente veličanstvene povijesti, Hansen je potaknuo grčku renesansu uzdižući grad iz ruševina.

Athens_hystory (5 of 7)

Gledajući danas veličanstvene zgrade koje se protežu od ulica Syntagma do Omonije teško se oduprijeti misli kako te monumentalne građevine zapravo nisu dio one stare antičke grčke. Ali s obzirom da slijede helenistički stil jednostavno i danas, skoro dvjesto godina kasnije i dalje ulijevaju strahopoštovanje pomiješano sa divljenjem, kao i kad promatramo izvorne antičke hramove.

Impresivne vizure Atenske akademije i Atenskog sveučilišta, te nacionalne knjižnice, doista podsjećaju pomalo na i na zdanja Zagrebačkih akademija iz doba neoklasicizma.
I ostavljaju nas pomalo sjetnima.

Tko zna hoće li nove građevine od samo betona i stakla uopće doživjeti sljedećih stotinu ili dvjesto godina i tko će im se tada uopće diviti?!

Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Seven Mouldy Figs

Seven Mouldy Figs, žestokim koncertom promovirale su svoj album prvijenac u zagrebačkoj Tvornici Kulture… Iza enigmatičnog naziva „Seven Mouldy Figs“ kriju se djevojke čiji smo ...