Rođendan Fotografije

0
Share Button

U današnjem digitalnom dobu, uz dominaciju popularnosti društvenih mreža i internetskih portala, fotografija je uz pisanu (i tipkanu) riječ naj dominantniji medij komunikacije, a svojim pametnim telefonima snimimo ih svakoga dana u nebrojenim količinama. Fotografija nam je najvažniji životni suputnik i bliski prijatelj već više od 177 godina…

 Fotografija je izum koji je brzo osvojio svijet, uvukao nam se pod kožu i postao sastavni dio života. Okružuje nas na svakom koraku, gleda s naslovnica novina, jumbo-plakata, postera, razglednica, sa stranica knjiga, časopisa, osobnih dokumenata, interneta.

Sredinom 18. stoljeća u francuskoj se lagano raspadao feudalizam. Unutar svježeg osjećaja blagostanja jačao je i novi sloj građanskih klasa. Novih ljudi za novo doba, željni samopotvrđivanja.

Portreti su tada postali posebno popularni. A portretisti su se trebali i iznimno prilagođavati svojoj klijenteli, jer novi su klijenti svojim što vjernijim portretima željeli oponašati plemstvo, ne bi li se osjećali iznad nekada vladajuće kaste ili barem, u duhu revolucije – izjednačeni.

Ali i cijenom se trebalo prilagoditi novim prilikama i novim klijentima. Stoga je portret-minijatura postala vrlo unosan posao, a izrezivanje silueta zanimalo je širu publiku, onu malo plićeg džepa.

Na prijelazu u 19. stoljeće nastaje tehnika fizionotrasija. Izum  francuskog graver, koji si je nastojao smanjiti trud i skratiti vrijeme rada, a ujedno i  povećati prihode (porazne zbog ionako velike konkurencije).
Konstruirao je spravu koja mu je omogućila kombinaciju dviju različitih tehnika: gravure i siluete.

fotoday004

Fizionotrans je umijeće graviranja zamijenio s malo spretnosti pa je i skupa gravura polako je izumirala.
Iako fiziotransija zapravo nema nikakve veze s otkrićem fotografije, možemo ju smatrati njenom idejnom pretečom.

Nestajanjem feudalizma i nastankom građanstva, život se nije sastojao više od pukog preživljavanja i služenja feudalcima i crkvi. Ljudi su počeli stjecati mogućnosti i vremena za vlastiti razvoj i obrazovanje. Znanstvena radoznalost zamjenjivala je crkvene dogme i praznovjernu zatucanost.

Nošen tim vjetrovima i mladić Nicephore Niepce, porijeklom iz ugledne i bogate burgundijske obitelji,  radi vlastitog socijalnog položaja imao je dovoljno sredstava i slobodnog vremena kako bi se posvećivao amaterskom istraživačkom radu, koji je među onodobnom elitom bio itekako in. Pogotovo moderna kemija.

1824. godine,  Nicephore Niepce  uspio je u svojom laboratoriju postići ono što da tada nikome nije uspjelo. Zadržati fotografski odraz pogleda kroz svoj prozor na fotografskom mediju.
Iako nam je ostavio u nasljeđe prvu uspješno snimljenu fotografiju, svojom improviziranom kamerom, koja je zabilježila prizor kroz njegov prozor s prateći sjene sunca u ekspoziciji dugoj čak 8 sati, ostvarivši napokon da sama fotografija ostane trajna uz mogućnost reprodukcije.
Niepce je, kako to inače biva, umro u bijedi, ostavivši iza sebe neprihvaćeno djelo kojemu je posvetio život i imetak.

fotoday002

Njegov prilično primitivan izum usavršio je slikar Daguerre stvorivši diorame.
Marketinški snalažljiviji, uspio je uvjeriti nekoliko sponzora u važnost izuma koji je dospio i do pariške skupštine.

Razmotrivši izum francuska je vlada učinila ono što bi mogle proučiti i slijediti sve sadašnje: otkupila je njegov patent za lijepu mirovinu i na sjednici Akademije 1839. godine proglasila ga javnim dobrom dostupnim građanima.

Popularnost i zanimanje za fotografiju doživjelo je nevjerojatan bum! Svi su htjeli isprobati i eksperimentirati s novim izumom. Kako je izum bio opće dobro fotografiju, su zgrabile i ostale zemlje. Zbog ekonomske isplativosti otpočelo je natjecanje u usavršavanju kamera i pribora. Zdrava konkurencija proizvodila je sve savršeniju opremu, a kamere su bivale sve manje i sve dostupnije širem pučanstvu.

fotoday005

Robert Cornelius na prvom „selfiju“ vs Buzz Aldrin na fotografiji za koju možemo samo reći: „location, Location, location“.


Fotografija je izum koji je najviše obilježio 20. stoljeće, bilježeći naš razvoj, socijalno i psihološki. Shvatili smo da se bez fotografije ne može.
Prati nas u obiteljskim albumima od rođenja, prvih koraka, rođendana, školskih priredbi, proslava, vjenčanja…
Ubacila se u sve ljudske djelatnosti i postala nužnost u industriji, znanosti, sudstvu, medicini, trgovini…

Na njenim se temeljima uspješno razvijaju i ostali masmediji poput filma, videa, televizije… Dokazuje istinitost, ali je i savršeni način manipulacije mišljenjem. Sposobna je u isti tren pokazati golu činjenicu, ali i savršenu zabludu. Svejedno da li je definiramo kao amaterizam, dokument ili umjetnost, ostaje savršen odraz vremena, čuvajući zarobljeni djelić sekunde za budućnost.

Danas malo tko nema fotoaparat, pa makar nužno na pametnom telefonu. U civiliziranom društvu ne postoji osoba koja nema neku fotografiju, barem vlastitu na osobnoj iskaznici. No, svakomu je bitno kako će ispasti na slici- čovjek je ipak vizualno biće, a naš nas ego rijetko ostavlja ravnodušnim prema vlastitom izgledu.

Iza nas je oko 190 godina fotografskog usavršavanja, i 177 godina od kada je fotografija javno dobro dostupna svima i obilježena  izmjenama tehnoloških dominacija Francuske, Njemačke, Amerike, pa konačno i Japana… No, to je već neka druga priča …

Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Trentemøller

Trentemøller , Tvornica  30.09. 2014. Nedvojbeno kultni, danski producent i instrumentalist Trentemøller,  očito je bez problema uspio napuniti zagrebačku Tvornicu. Jak kontralight, stroboskopska svijetla i vizualni ...