Sve što želim od budućnosti naučio sam iz Zvjezdanih staza

0
Share Button

Prije pola stoljeća, na američkoj televiziji, stidljivo se pojavio pilot nove znanstveno fantastične serije, za koju nitko nije mogao pretpostaviti da će upravo iz dubina fiktivnog svemira rušiti tabue i toliko se duboko uplesti, ne samo u globalnu pop kulturu, već i znanost koja i dalje pokušava doseći neke od 50 godina starih zamisli.

Šezdesete godine prošlog stoljeća,  proizvele su doslovni bum fikcijskog vizionarstva. Osim što se pojavio prvi unipolarni MOS  tranzistor i gotovo stidljivo najavio početak ere prave minijaturizacije elektronike uz nastanak kućnih (mikro) računala, na televiziji je osvanula i prva velika znanstveno fantastična serija koja će u sljedećim  godinama potpuno obilježiti suvremenu pop kulturu.

Iz pera i ideje četrdesetogodišnjeg ratnog pilota i Los Angeleskog policijskog narednika, Eugena Roddenberrya, američka postaja NBC obilježila je šezdesete godine serijom Star Trek. Znanstveno fantastični serijal koji će kasnije omogućiti još šest televizijskih franšiza, stripove, knjige i brojne dugometražne filmove, uz najnoviji svježi reeboot.

Iako je polučila do tada neviđen uspjeh s obzirom na žanr i igrala se u turbulentnim šezdesetima s vrlo škakljivim  temama koje su uključivale ljudska prava, rasizam, seksizam , pa i strah od Rusije i slično.
Serija je naprasno ukinuta poslije treće sezone  ostavivši za sobom brojne fanatične poklonike kao i nebrojeno bogatstvo pop referenci.

Znanstvenici ali i brojni dizajneri i danas se bave inspiracijom  Star Trek serijala, a neke ideje odavno su uklopljene i u naš stvarni život.

Tako recimo pokretna vrata koja su koristili u seriji kako bi uštedjeli na prostoru jeftinih malih setova, danas koristimo kao nešto najnormalnije u gotovo svim trgovinama. Upravo zbog njihove prostorne-praktičnosti postale su i jednostavan stereotip svih sljedećih SF-ova, svemirskih brodova itd.

teleporter

Beam me up Scotty!
Nažalost drugi veliki spontani izum serije- teleporter, još nismo uspjeli ostvariti iako se znanstvena zajednica već pola stoljeća bavi tom mišlju kao i implikacijama koje bi takva mogućnost izazvala.  Pojava teleportacijskog uređaja koji može trenutno prebaciti stvari i živa bića iz jednog mjesta (svemirskog broda) na drugo (obližnja planeta) nastalo je u seriji uglavnom zbog financijskih razloga. Bilo je naime puno jednostavnije stvoriti efekt s kamerom, svjetlom i malo zvučne kulise, nego graditi dodatni set i animirati transportne letjelice i šatlove.
Međutim ideja je ispala toliko dobra, da već eto desetljećima intrigira maštu fanova kao i znanstvenika koji su do sada uspjeli (navodno) teleportirati, doduše „tek“ foton svijetla.

Novac stvara napredak
U 2011, zaživjele su ideje koje smo mogli i bez puno razumijevanja gledati u STAR TREK serijalu. Za ručno liječničko pomagalo koje se koristi u seriji,  kojim svaki doktor može izvršiti brzu i točnu dijagnozu na licu mjesta, raspisana je i velika novčana nagrada.
Naime sredinom spomenute nam 2011.  X-Prise fondacija, ponudila je 10 miliona američkih dolara za pronalazak i izradu jedinstvenog dijagnostičkog uređaja po uzoru na Tricorder u Star Trek serijalu.
Nažalost  trenutno  su na snazi tek ideje o povezivanju vanjskih uređaja na postojeće pametne telefone koji bi dijagnosticirali slinu iz pacijenta ili hiper brza molekularna kamera koja je u stanju snimiti sliku brzinom tek nešto manjom od brzine svjetlosti.

Znanstvenici se nadaju da će upravo taj izum pomoći kao ključni element budućeg mobilnog aparata za brzu dijagnostiku.

Umjesto znanstvenog alata za sada imamo tek Plišanog medvjedića koji mjeri otkucaje srca, tlak, i temperaturu djece. Radi se o hvalevrijednoj ideji dviju zagrebačkih pametnih cura: inovatorica, Ane Burica i Josipe Majić.
Što se Trikodera tiče, do sada smo mogli  s Android marketa preuzeti aplikaciju koja na zabavan način simulira znanstvenu verziju uređaja na Android pametnim telefonima. Nažalost, tek zabava i ništa više.
Međutim i spomenuta aplikacija je povučena pošto je CBS ustvrdio da im krši previše autorskih prava.
Apple recimo nisu tužili 😛

tricoder

Danas smo možda nadmašili vizualnost svijetleći dioda, ali ne i praktičnu funkcionalnost.

Međutim spomenuti novac X Prise fondacije, nadamo se, zasigurno će potaknuti mnoge entuzijaste u utrci ka uređajima budućnosti. Stoga ćemo podsjetiti da ista zaklada nudi i veliku novčanu nagradu za razvoj osobnih svemirskih letjelica, automobila koji ne zagađuju, potpuno dešifriranje ljudsko genoma, kao i za  sustave za čišćenje oceana od naftnih mrlja, samostalne robote za istraživanje mjesečeve površine i slično.
Većina nagrada postavljena je na pronalasku uređaja ili sustava koje će se moći upotrijebiti za dobrobit ljudi u civilnom društvu, dakle bez vojnih utjecaja, a za novčane nagrade pobrinule su se i velike globalne kompanije poput Qualcomma ili Googlea.

tablet

Jean-Luc Picard i 13 neodgovorenih poruka na Facebooku

Potrošačka elektronika & hype

U ST serijalu, još u doba katodnih cijevi, po prvi puta smo mogli vidjeti čak i danas uobičajene flat screen monitore. S druge strane u proteklim godinama, dobrano su nas preplavili računalni tableti čiji se hype malo slegnuo, zamijenivši se onim malo manjim uz ručne pametne satove. Računala osjetljiva na dodir smo poput tacni na rukama mogli vidjeti uz likove Star Trek franšize Deep Space Nine. Serija je dominirala televizijskim SF om sredinom 90-tih, a računalne tablete i međusobnu povezanost u početku nismo niti shvaćali. Uglavnom iz razloga što nam je naš vlastiti Internet bio očajno spor i definitivno nije bio toliko povezan sa svakodnevnim nam aktivnostima – kao danas. Barem ne kao onaj koji je pogonio tablet u seriji i dao uređaju cjelokupni smisao.

I dok je sličan princip koristila i Star Gate franšiza: Atlantis, ali sa tabletama koji su zapravo spoj tadašnjih DELL prijenosnika uz ekran osjetljiv na dodir. Ovi raniji ST su i daleko futuristićniji.
Dakle: lagani, maleni, brzi i neodoljivo tanki. Dakle sve ono što danas Apple želi zaštititi kao nešto svoje, baš kao što su raniju generaciju serije uz Jean-Luc Picarda obilježila konzolarna računala, a naknadno i računalni tableti. Sličan redoslijed događanja, ponovo i Appleovim računalima.

allinone

„All in one“ flat screen konzolarno računalo… puno prije Applea ili HP-a

Dakle prije kojeg desetljeća malena i tanka ručna računala, poput uvećanih verzija prvih Palm pilota zaživjela su u znanstveno fantastičnoj seriji, a tek im danas uviđamo i svrhu. Naravno, sada smo uz razvoj Internetskih mogućnosti i društvenih servisa poput trenutno najpopularnijeg Facebooka, postali potpuno ovisni o globalnoj mreži. Prije njih u prvoj inkarnaciji serije, neizbježan je bio ručni komunikator, koji nas danas neodoljivo podsjeća na početni boom mobitela i njihov prekretni dizajn prije ere smartphonea. I dok smo još pri „šesdesetima“, ne smijemo zaboraviti niti „earpiece“ poručnice Uhure, što će se u našem stvarnom svijetu, tridesetak godina kasnije zvati Bluetooth hands free slušalica.

cool faktor VS funckionalnost

cool faktor VS funckionalnost

Nadalje možemo još nabrajati razne detalje koji će nas instantno asocirati sa ovom slavnom serijom koja je nadahnula i mnoge druge. Međutim cijela baza spomenute fascinacije – upravo je činjenica je kako ideje jednostavno ne presušuju i svakodnevno, davno postavljene ideje pokušavamo realizirati.  Appleovu mušičavu Siri smo već upoznali, Windows 10 nam napokon priprema i globalnu verziju njihove Cortane, pa iako smo još daleko od toga da glasovne naredbe preuzmu upravljanje interfaceom računala. Dakle još jedna fascinacija Star Trek serijalom uz brodsko računalo  kojem je godinama maestralno posuđivala glas Majel Barrett, supruga Eugena Roddenberrya, a u seriji poznata kao i ekstremno mušičava majka Diane Troi.

Hoće li i naša računala uskoro dostići tu razinu komunikacije, a glas zamijeniti poteze mišem?  Scotty?!

hello-computor

Hello computer?! Ne, Scotty, to je miš, za te mogućnosti trebamo se još malo strpjeti.

Osim STAR TREK serijala i još par usputnih SF-ova, najveći utjecaj na pop kulturu i produkt dizajn donijela je zapravo savršena zezancija i parodija koja je uspješno spojila nostalgiju 60-tih, kaos 80-tih i očekivani futurizam budućnosti. Naravno govorimo o genijalnoj trilogiji Roberta Zemeckisa Povratak u Budućnost. Tenisice koje se same vežu, već su par puta pokušale biti u prodaji, pa iako je dizajn najkica iz 90, malo zastario. Međutim mi još velike očekujemo tako logično rješenje ideje o levetirajućim daskama i naravno letećim automobilima. Novine koji se same mijenjaju, također nam već duže vrijeme obećavaju uz e-ink tintu. Googlove naočale, također smo desetljeće ranije mogli vidjeti kao ideju u već spomenutom spin offu Deep Space Nine.

Google Glass– Kapetane Cisco, ne možemo s njima u Cinestar!

Google Glass– Kapetane Cisco, ne možemo s njima u Cinestar!

Sve u svemu, mašta nas je prestigla možda i za nekoliko desetljeća, ali sve više i više imamo osjećaj kako ju sustižemo. O ovoj temi možemo raspravljati  još u nedogled. Dotaći se arhitekture, ali i autoindustrije koja polako poprima izgled  iz predviđanja u šezdesetima.
Koliko ćemo novih stvari prepoznati u fikciji prošlog stoljeća,  to ćemo tek vidjeti – u budućnosti.

Očekuje li nas stvarno Star Trek budućnost, molim vas probudite me kada se planeta ujedini, novac postane nepotreban, ljudi počnu raditi za dobrobit zajednice, inteligentniji „vanzemaljci“ nam se odluče javiti … ili barem kad napokon Holodeck i replikator  postanu stvarnost!

data

Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

The Golden Age of Illustration

Želja za prikazivanjem pisanoga teksta kroz crtež, povezujući pritom svojevrsni realizam kroz svijet mašte, rezultirala je nevjerojatnim ilustracijskim izričajem kroz razne tehnike u okvirima knjiga ...