The Golden Age of Illustration

0
Share Button

Želja za prikazivanjem pisanoga teksta kroz crtež, povezujući pritom svojevrsni realizam kroz svijet mašte, rezultirala je nevjerojatnim ilustracijskim izričajem kroz razne tehnike u okvirima knjiga za djecu na prelasku između dva stoljeća …

The Golden Age of Illustration kreativni je fenomen aktualan između 80-ih godina 19. stoljeća do 20-ih godina 20. stoljeća.

Budući da se potreba za ilustriranjem javlja od samih početaka čovječanstva pa sve do danas, vremensko definiranje ovakvog pokreta je većinski u službi okvira kako bi se na jednostavniji način moglo opisati jedno razdoblje obilježeno naglim napretkom. Kako u tehnološkom smislu, tako i u razvoju slobodnog ilustracijskog jezika koji poprima jedan novi način pristupa svijetu mašte kroz raznorazne nadnaravne stilske forme.
Doduše, Zlatno doba ilustracije nikada nije priznato kao pokret u ‘stvarnoj’ umjetnosti. Možda zbog činjenice kako ne postoji jedan jedinstveni stil, već svaki kreativac djeluje na osobnoj razini i definira se kroz subjektivnu  ilustracijsku formu, ili možda zbog toga što sama ilustracija kao takva ne ulazi u domenu ‘fine umjetnosti’.

Umjetnici koji su obilježili ovo razdoblje nikada nisu službeno poprimili status ‘umjetnika’, čime se njihovom djelovanju ne pridaje dovoljno pažnje od strane visokih umjetničkih krugova.

Kako bilo, napretkom tiska i novim mogućnostima višestrukog printa u boji, ilustratorima je bila otvorena mogućnost stvaranja velike količine vjernih kopija svojih radova za knjige i časopise. Gubitkom posrednika između tiska i umjetnika publika po prvi put može obratiti pažnju na osobu koja je stvarni kreativni stvoritelj nekog djela, za razliku od prijašnjih razdoblja kada se crtež morao prenositi u formu drvoreza da bi se uopće mogao otisnuti, čime se izvornost samog djela gubila djelovanjem reinterpretacije istog od strane osobe koja priprema drvorez za otiskivanje u isključivo crno bijeloj tehnici.
Ovim revolucionarnim napretkom ilustratori napokon dobivaju slobodu izražavanja u raznoraznim tehnikama i izravan prijenos svijeta mašte publici koja se po prvi puta, podjednako interesira za umjetnika koliko i za samo djelo.

Svijet mašte i bajki je bilo primarno područje interesa i alat djelovanja ovih umjetnika, stoga se zlatno razdoblje najsnažnije moglo se osjetiti kroz okvir raznoraznih dječjih knjiga, ali i časopisa.

U Europi, ilustratori poput Arthura Rachama, Waltera Cranea ili Edmunda Dulaca bili su pod snažnim utjecajem nekih od najznačajnijih umjetničkih stilova kao što su PreRaphaelizam, Art Nouveau, Les Nabis i Arts and Crafts pokreta, dok su u Americi ilustratori pratili tehnike Brandywine tradicionalnog crteža, na čelu s Howardom Pyleom.

Dakle, kao što je ranije navedeno, u ovoj vrsti pokreta naglasak je isključivo na individualnosti, osobnom izražaju i stilu, čime se teško može kategorizirati ili opisati u okvirima jednog jedinstvenog pravca djelovanja, stoga neke od najutjecajnijih imena tog perioda, koji su povezani svojevrsnom specifičnom niti ovog ‘razdoblja’, ipak valja proučiti na pojedinačnoj razini.

Kao svojevrstan ‘začetnik’ zlatnog perioda ilustracije navodi se Arthur Racham u čijem je djelovanju najveću ulogu odigrao upravo razvoj tehničkih mogućnosti tiska, čime je razmjerno rastao interes kako za njegovim djelima tako i za samim kreativcem kao osobom.
U njegovom se stilu publika mogla najjače povezati s ekspresivnošću realistično prikazanih likova smještenih u začudne situacije.
Njegov stil kao takav sadržavao je i specifičnu notu mračnog ugođaja u izrazito nježnom linijskom pristupu, a neka od njegovih najznačajnijih djela izdvajaju se i danas kao klasični primjeri koji su revolucionalizirali kako doživljavamo neke likove klasičnih bajki i priča za djecu, kao što su: Petar Pan, Alisa u zemlji čudesa, San ivanjske noći i The wind in the willows.

   Alice in Wonderland (Lewis Carroll), Arthur Racham

 

Sljedeći u nizu ilustratora Zlatnog razdoblja je Aubrey Beardsley, koji je možda i najbliži statusu ‘umjetnika’ od svih utjecajnih ilustratora tog vremena budući da se uz crtež bavio i pisanjem.
Njegov rad obilježen je intenzivnim osobnim životom kao i druženjem sa nekim od najvećih imena u književnosti (kao što je Oscar Wilde), koji su ga samim time, i postavili na ‘scenu’.
U Beardsleyjevom stilu prevladavaju teme erotike kao i potpuna odsutnost boje (za razliku od Rachama), a neka od njegovih najznačajnijih djela su ilustracije za djela Salome, The Yellow Book i The Savoy.

Salome (Oscar Wilde), Aubrey Beardsley

 

Ilustrator Edmund Dulac je, uz Rachama (s čijim stilom se često povezuje), također jedan od pionira ilustracije nadnaravne tematike bajkovitog svijeta za djecu.
Doduše, u njegovom nježno linijskom stilu primjećuje se odmak od mračnog prikaza nadnaravnih situacija s korištenjem mnogo boje u kreiranju jednako ekspresivnih likova i sveukupnog ugođaja. Neka njegova najpoznatija djela su zastupljena u knjigama poput: Arabian Nights, Sleeping Beauty and Other fairy tales, bajke H. C. Andersena i The bells and other poems.

 Arabian Nights (Shakespeare), Edmund Dulac

 

Budući da su ilustratori ovog perioda bili pod utjecajem raznih umjetničkih pravaca, nerijetko su odisala upravo takvim uzorcima i tematikama.
Pod pokretom Art Nouveau djelovao je i ilustrator Warwick Goble, koji se u svojim crtežima specijalizirao za ilustriranje ornamentalnih tema istočnjačkog svijeta, pritom kreirajući specifičan svijet indijskih i japanskih bajki za djecu u izrazito kolorističkom tonu.

Doduše, odmak od samog pokreta Art Nouveau primjećivao se u tome što je ilustrirao kopnene životinje što je bilo gotovo nezamislivo za sam umjetnički pravac kao takav.
Neka njegova djela mogu se naći u knjigama poput: The War of Worlds, Water Babies, Other Japanese fairy tales, Folk Tales of Bengal, The Fairy book, The Book of Fairy poetry.

Japanese tales (nepoznati autor), Warwick Goble

Posljednji u nizu ilustratora ovog perioda navodi se Kay Nielsen koji je ujedno i  nasljednik svih prethodnih umjetnika Zlatnog doba ilustracije.
Njegov izrazito sanjarski način prikazivanja likova i situacije, kao i veliko umijeće u ilustraciji, postavilo ga je na najvišu razinu djelovanja svog vremena (zanimljivo je da se ilustratori tog vremena nisu usudili nadmašiti njegovu razinu likovnosti!).
Također je bio pod velikim utjecajem Art Nouveau pokreta što je vidljivo u količini korištenja raznoraznih uzoraka i eksperimentiranja  bojom, ali ipak, njegov stil je obilježio izrazito subjektivan stav u kreiranju bajkovitih situacija.
Neka od njegovih djela na području ilustracije knjiga mogu se vidjeti u djelima poput: In Powder and Crinoline, bajkama braće Grimm, te East of Sun and West of the Moon.

U sve većem napretku animiranog filma odlučio se i sam okušati u tom svijetu prijavivši se za posao u Disney studiju. Time je njegova karijera ilustratora doživjela svoj vrhunac (kako na osobnoj razini, tako i na razini zlatnog razdoblja ilustracije općenito).
Radom za Walt Disney kreirao je neke od najpoznatijih scena za dugometražni animirani film ‘Fantasia’ (1940.) kao što su: Night on Bald Mountain i Ave Maria.
Također je, pred kraj života, radio na razvoju koncept ilustracije za film ‘The Little Mermaid’ (1989.) čime je ostavio zanimljiv trag jednog specifično sanjarskog razdoblja ilustracije u kasnijem svijetu umjetnosti, koje se nažalost nije moglo održati na jednoj konstantnoj razini, u natjecanju sa sve većim napretkom tehnologije i potrebom za novim izričajima kroz drugačije forme kao što su film i fotografija.

Ave Maria (Fantasia, Disney; 1940.)

Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Seven Mouldy Figs

Seven Mouldy Figs je zagrebački tročlani alternativni rock bend koji smo već predstavili kao jednu od novih karika hrvatske alternativne glazbene scene. Ovaj put smo ...