Izazov moderne

0
Share Button

Izniman interes i nepregledna gužva znatiželjnika ispunila je galeriju Klovićevi dvori pri otvorenju jedne od  najznačajnijih izložbi ove godine: Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.

Međutim od Klovićevih dvora smo već naučili s veseljem očekivati ovakve ekskluzivne poslastice. Sjetimo se samo relativno nedavne izložbe posvećene Impresionizmu.

Mnoštvo posjetitelja jasno je ukazalo, kako unatoč lošoj medijskoj i političkoj klimi i dalje postoji iznimna potreba i glad za kulturom, a gotovo stogodišnja pauza od pripadanja zajedničkom imperiju, pokazuje kako nam pomalo danas nedostaje i kultura sama… Ili barem ona „bečka škola“ i bon ton.
Pa makar kroz sitne detalje, poput ljudi koji nepotrebno nabijeni odlučuju stajati na jedinom prolazu do dvorišnog prostora u kojem se, pod velikim šatorom održavala svečanost otvorenja.

Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900 – Galerija Klovićevi dvori -Photo: Deyan Baric @ www.dominionart.com

Bez obzira na realizaciju  pod iznimnim pokroviteljstvima i sponzorstvima, gotovo nitko od čelnih političkih „vjerodostojnika“ nije se osobno ukazao na otvorenju ove značajne izložbe, koja se između ostalom organizira pod danima prijateljstva između republika Hrvatske i Austrije.

Iako smo bili tek maleni i politički često zanemarivani dio nekadašnjeg velikog Habsburškog imperija, politički više pod čizmom Budimpešte, kulturnim trendovima uvijek smo više stremili ka Beču.
Beč je tada bio centar našeg mikrokozmosa i upravo iz Beča su do Zagreba stizala saznanja bitna za znanost, kulturu i umjetnost.  Psihoanaliza, prodorna analiza jezične komunikacije, inovacijska arhitektura, fascinantno slikarstvo i glazba bez kompromisa.
Bečki arhitekti ostavili su bezvremenski trag na vizurama Zagreba.

 

Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900 – Galerija Klovićevi dvori -Photo: Deyan Baric @ www.dominionart.com

Naši umjetnici koji su djelovali na početku 20. stoljeća, jednako su bili opčarani pariškim kretanjima poput svojih Bečkih kolega, ali su utjecaj Pariza kao i utjecaj i duh Beča s istom strašću donosili nazad u domovinu. Domaća umjetnost moderne tako je umjetnost podjednako na raskoraku s devetnaestog u dvadeseto stoljeće koliko i na raskoraku između Zagreba i Beča.

Izazov moderne nam ovdje jasno predstavlja radove Austrijskih umjetnika, rame uz rame sa svojim hrvatskim suvremenicima.

Austrijska je prijestolnica od imena ali i djela Gustava Klimta učinila pravu ikonu pop kulture kroz turizam i suvenire. Međutim, dijela naših umjetnika nepoznanica su čak i domaćoj hrvatskoj javnosti, dok im imena mogu tek načuti u vijestima, kada organi reda neprocjenjivu kulturnu baštinu iznose iz podruma i wc-a nekadašnjih političkih moćnika…

Stoga ne čudi činjenica  kako uz svoje bečke pandane, pažnju domaće javnosti željne kulture, privlače rijetko viđena djela hrvatskih umjetnika secesije: Vlahe Bukovca, Ivana Meštrovića, Tomislava Krizmana, Slave Raškaj i brojnih drugih.

Od nekadašnje zemlje znanja i kulture, postali smo zemlja parazita, praznovjerja i zatupljivanja političkim spinovima i alternativnim istinama.
Ova nam izložba pokazuje stanje duha naših predaka. Ukazuje nam na činjenicu koliko su naši preci na počecima prošloga stoljeća cijenili svoje umijeće, znanje i umjetnost. I kako su bili rame uz rame uz tadašnje kulturno-političke centre moći.

Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900 – Galerija Klovićevi dvori -Photo: Deyan Baric @ www.dominionart.com

Izazov moderne svakako je iznimna izložba koja se obrušava na naša čula poput dvosjeklog mača i daje nam za misliti…

A, na nama je da se zapitamo, kakvu će izložbu moći pogledati naši unuci i kakav će dojam moći steći o nama, zatečenima u eri internetsko samodopadne ispraznosti.
Što im to ostavljamo u nasljeđe, osim megalomanije političkih spomenika, betonskih „kaufland“ fontana i prolaznosti metalno-staklenih trgovačkih centara čija kontejnerska copy/paste arhitektura nije niti namijenjena kako bi izdržala više od kojeg desetljeća neoliberalnog kapitalizma preopterećenoga psihologijom rojeva skakavaca…

I što je zapravo promocija naše male zemlje u pogledima globalnog tržišta?
Jesu li  samo sport, loše političke floskule i militarizacija društva, ono što mislimo da promiče ime naše zemlje strancima koji nas teško mogu geografski pravilno smjestiti?  Ili moramo napokon obratiti pažnju i  na trajnije vrijednosti. One kulturne.
Hoće li nekim nadolazećim klincima biti  imalo važna imena današnje nogometne reprezentacije ili je to recimo još uvijek neprocjenjiva vrijednost Meštrovićeve skulpture ispred zgrade Ujedinjenih Naroda u New Yorku?!
Nadamo se da će vas naša mala galerija s otvorenja izložbe natjerati da i sami, ukoliko ste u mogućnosti, iskoristite ovu jedinstvenu priliku i uživo razgledate izložena djela … i još jednom razmislite o trenutnoj kulturnoj stvarnosti…

 

 

 



Photo: Deyan Baric @ www.dominionart.net

Share Button

About author

No comments

Preporučujemo: