Ikonska fotografija #002: Čovjek na mjesecu

0
Share Button

Dvadesetog srpnja 1969. godine Neil Armstrong, “Buzz” Aldrin i Michael Collins sletjeli su na mjesec „raketom“  Apollo 11, a generacijama iza njih ostala je upravo ova fotografija kao najjasniji moment toga povijesnog dostignuća.

Iz današnjeg „Idiocracy“ pogleda na svijet možemo reći kako se radi i o prvom svemirskom „selfiju“. U reflektivnom viziru Buzza Aldrina uhvaćena je njegova izdužena sjena, odraz lunarnog modula ali i sam fotograf Neil Armstrong.
Armstrong je fotografirao cijelu misiju posebno izrađenim Hasselblad fotoaparatom, pa stoga sam nije niti na jednoj fotografiji.

Hasselblad 500EL/M s Zeiss 5.6/60mm Biogon obijktivom

Na tome prvom povijesnom kontaktu s mjesecom snimljene mnoge ikonske fotografije, poput samog otiska stopala čizme astronauta na površini mjeseca, salutiranje američkoj zastavi, kao i zadivljujući pogled na plavu pikulu u daljini svemira.
Radi se o fotografiji na kojoj smo po prvi puta vidjeli kako naša planeta izgleda iz druge perspektive, promatrana s mjesečeve površine.

Tu je i za povijest sačuvan cjeloviti TV prijenos, ali ipak ova fotografija čovjeka skrivenog u svemirskom kombinezonu na površni mjeseca, okruženim tragovima prvih nevještih koraka, duboko se usjekla u naše kolektivno sjećanje i u popularnoj kulturi predstavlja baš upravo taj maleni korak ali veliki skok u novo doba čak i za mnoge od nas koji su rođeni puno kasnije, nakon ovog povijesnog podviga.


Ove fotografije zasigurno ne bi niti bilo da u listopadu 1957. godine nad glavama cjelokupnog čovječanstva nije svojim signalima zapištao maleni Sputnjik. Prvi umjetni satelit poslan u zemljinu orbitu.
I osim što je svojom dvadesetodnevnom misijom označio početak svemirskog doba, dobrano je zabrinuo američku supersilu koja se po prvi puta nakon eksplozije atomske bombe osjećala – inferiorno.

Nakon Sputnjika, lansirani iz SSSR-a, zemljinom su orbitom prodefilirali pas Laika, ali i prvi kozmonaut  Jurij Gagarin, koji se nakon svemirskog leta od sat i četrdeset osam minuta uspješno vratio na zemlju.  Amerika je bila u debelom zaostatku.

Najava američkog svemirskog programa okarakterizirana je govorom američkog predsjednika J.F. Kennedyja i riječima kako se na mjesec ne kreće zato što je lako nego zato što je teško. Trebalo je dokazati da je moguće, ne samo poslati ljude na mjesec nego ih i vratiti sigurno na zemlju.

Utrka u naoružanju između Amerike i Rusije prešla je u dimenzije svemirske utrke.
I na kraju, na stranicama povijesti ostaje čudan osjećaj kako su ratne strahote drugoga svjetskog rata, hladnoratovska paranoja i nuklearno nadmetanje ipak izrodile nešto čudesno i neusporedivo. Po prvi puta u znanoj nam ljudskoj povijesti.

Iz genija Wernhera von Brauna princip nekadašnjih raketa koje su sijale smrt leteći nad Londonom, preusmjeren je u mlazne rakete koje će Apollo program pogurati do mjeseca i označiti novo doba.

Neil Armstrong, “Buzz” Aldrin i Michael Collins, posada modula  Apollo 11

 

Nažalost od davne 1969. godine nismo otišli daleko. Definitivno ne u smjeru kako smo tada zamišljali 21. stoljeće.
Još uvijek ne kročimo hrabro po drugim planetima.  A i sam mjesec smo zapostavili.
Tehnologija zračnih putovanja i dalje nam je bazirana na fosilnim gorivima i izgaranju plinova, a modernije alternative tek se pokušavaju materijalizirati iz sfera znanstvene fantastike.
Iako su nam interesi skromno usmjereni prema Marsu, za sada je taj crveni planet nastanjen tek (našim) robotima.

Međutim, gledajući ovu fotografiju, nešto se, iako u skromnim koracima ipak promijenilo u našoj globalnoj percepciji.

Tada smo, podijeljeni u blokove hladnog rata, uz nuklearnu paranoju objašnjavali ovu fotografiju u vidu: „Amerikanci su poslali čovjeka na mjesec“.

Danas  na istu fotografiju gledamo drugačijim očima i kažemo kako smo tada prvi puta kročili na mjesec, a uskoro ćemo i na Mars.
Ne kao Amerikanci, Rusi ili Kinezi. Nego ljudi. Pripadnice ljudske rase s planete zemlje. Napokon i barem po nečemu ujedinjeni.

 



Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Trentemøller

Trentemøller , Tvornica  30.09. 2014. Nedvojbeno kultni, danski producent i instrumentalist Trentemøller,  očito je bez problema uspio napuniti zagrebačku Tvornicu. Jak kontralight, stroboskopska svijetla i vizualni ...