POZITIVNA PSIHOLOGIJA

0
Share Button

Uz Pozitivnu psihologiju poradite na kreiranju više životnog zadovoljstva

Kada pričamo o psihologiji, mnogima su prve asocijacije psihički problemi i bolesti. Ne možemo reći da su u krivu, jer godinama su psiholozi svoju pažnju usmjeravali na istraživanje onoga što nas čini tužnima, napetima, koji su uzroci depresije, anksioznosti i ostalih problema s kojima se susrećemo kada je mentalno zdravlje u pitanju. I iako njihov fokus nije samo na istraživanju uzroka već i na pronalasku rješenja (najčešće kroz terapiju i lijekove), zanimljivo je primijetiti koliko je neusporedivo manje pažnje pridano istraživanju toga što nas čini sretnima, koji su uzroci istinskog zadovoljstva u ljudima i kako kreirati dobre, ispunjene i kvalitetne živote.

PROMJENA PERSPEKTIVE

Zamislite samo kako bi bilo kada bismo živjeli u društvu koje odgaja i obrazuje djecu na način da ona odrastaju u mentalno zdrave i emocionalno stabilne ljude, a ne u društvu koje se uopće ne bavi tim pitanjima, već „popravlja stvari tek kada se one pokvare“.
Teško da i to možemo reći, jer u našem društvu još vlada tolika stigma oko te „tabu teme“ da mnogi ljudi opterećeni i paćeni psihološkim tegobama šute o tome, ne obraćaju se nikome za pomoć i vrlo često kada bi i htjeli- ne znaju kome se obratiti i odakle krenuti.

Usporedbe radi, u knjizi „Pozitivna psihologija“ koju su u suradnji napisale psihologinje Majda Rijavec, Dubravka Miljković, te Ingrid Brdar nailazim na podatak da je u razdoblju od 1887. do 2000. godine izdano 70.856 članaka o depresiji, 57.800 o anksioznosti, a o sreći tek 2.958.

Predlažem da skupa usmjerimo pozornost na kreiranje sreće i istražimo temu pozitivne psihologije jer vjerujem da ne želimo samo „ne živjeti loše“već želimo znati i „kako živjeti dobro“.
Moglo bi se reći da nas dugovječnije grane psihologije mogu dovesti iz minusa na nulu, ali ova relativno mlada grana, pozitivna psihologija, može nas odvesti sa nule u plus.

ŠTO POZITIVNA PSIHOLOGIJA JE, A ŠTO ONA NIJE?

1998. Godine Martin Seligman postaje predsjednik Američkog psihološkog društva te ukazuje na veliku usmjerenost psihologa na dijagnozu i tretman mentalnih bolesti, no smatrajući da je to samo dio procesa poboljšanja ljudskih života predlaže opsežnija istraživanja o ljudima koji žive sretnim i ispunjenim životima kako bismo naučili poticati kultiviranje istih kvaliteta u ostalim ljudima, te većim zajednicama.
Pozitivna psihologija istražuje ljudske vrline, snage, što nas to čini boljima i otpornijima na stres, kao i kako razvijati naše potencijale i sposobnosti.
Ova grana psihologije istražuje koji to uvjeti pomažu našem optimalnom funkcioniranju te koji procesi nas vode do pozitivnih ishoda u našim životima.

Pozitivna psihologija nije nametanje ideje kako moramo „stalno razmišljati pozitivno“ niti stvara pritisak da svi trebamo biti „vječno nasmijani optimisti“, već jednostavno preusmjerava svoju pažnju sa svega što je loše u čovjeku na sve ono što je dobro.

Jer tko ne želi imati život pun pozitivnih iskustava i emocija, i kreirati svoju vlastitu sreću?
Zar nismo okruženi sa dovoljno „lošega“ da bismo poželjeli suprotnim od toga napraviti balans u svijetu, ljudima oko nas i u nama samima?


Učinjena su brojna istraživanja koja dokazuju kako pozitivne emocije imaju blagotvoran učinak na naše fizičko zdravlje, pa čak i trajanje života.  One također pripomažu i našim kognitivnim funkcijama- olakšavaju naše funkcioniranje, misaone procese i socijalna ponašanja.

Sreća je pojam kojeg je zaista teško opisati. Krenuvši od samog poimanja sreće, gdje je za neke ona u ostvarivanju ciljeva, vođenju uspješnog života te dugoročnim zadovoljstvom, dok je za druge sreća pojam trenutka- smijeh, adrenalin, ekstaza, zabava, trenutak mira ili trenutak veselja, pa sve do toga što nas kao individualce čini sretnima (jednog kreativan hobi, drugog ekstremni sportovi, trećeg putovanja, četvrtog partnerstvo…).
I svi su u pravu. Ako znamo uživati u trenutku, proživjeti sreću i ljubav intenzivno i nasmijati se svaki dan ali život nam nije posložen i u njegovim raznim aspektima vladaju kaos i nezadovoljstvo- imat ćemo puno toga što opterećuje naše misli.
Isto tako ako vodimo posložen i uspješan život i postižemo svoje ciljeve ali smo na svakodnevnoj razini neispunjeni, preozbiljni, napeti ili čak frustrirani- što nam ti svi silni „uspjesi“ znače? Kao i uvijek ključ je u balansu.

ODREDNICE SREĆE

Znanstvenici tvrde da postoje tri glavne odrednice razine sreće, a to su:
1.Genetski faktori,
2.Okolnosti i
3. Vlastita aktivnost.
Dok na genetske faktore zasigurno ne možemo utjecati, preostala dva faktora vrlo su promjenjiva. Okolnosti ponekad možemo mijenjati a ponekad ne, no također ponekad i volimo misliti da ih ne možemo mijenjati a između nas i promjene stoje samo naši vlastiti strahovi i misaone barijere. Jedan od načina kako da kreiramo sretnije živote za sebe i one oko nas je svakako da se pozabavimo životnim okolnostima.
Često nam na putu stoje novac, tj.nedostatak istoga, ili pak zdravlje tj. narušenost istoga, i to su pitanja po kojima nekad možemo poduzeti nešto a ponekad ne.

No sigurno postoje i mnogi životni faktori i okolnosti na koje UVIJEK imamo utjecaja, i učinili bismo si veliku uslugu kada bismo posvetili svoju pažnju i njima. Mnogi ljudi provode živote u nesretnim odnosima, vezama i brakovima- zar ne biramo sami osobu s kojom provodimo život?


Ne biramo li sami prijatelje? Koliko god kompleksne situacije skrojili, i koja god opravdanja si pronašli- možemo te situacije mijenjati ili ih ostaviti iza sebe ukoliko nam čine život toksičnim, i naučiti uživati i graditi se u samoći ili pronaći kompatibilnijeg partnera s kojim ćemo biti zadovoljni, prijatelje koji će nas činiti vedrijima, okružiti se ljudima koji u naše živote unose mir, podršku, veselje i toplinu i baviti se stvarima koje nas ispunjavaju.

No posvetimo se malo i trećoj odrednici. Onoj na koju imamo najveći utjecaj.

VLASTITA AKTIVNOST.

Uzmimo za primjer situaciju gdje su nam prva 2 faktora negativno aspektirana.

Genetski ste predodređeni za razvoj mentalnih tegoba, patite od depresije ili anksioznosti, životne okolnosti poput financija, zdravlja ili nečeg trećeg su vam loše i nažalost zaglavili ste u periodu kada jedno povlači drugo i ne uspijevate puno toga promijeniti.

MOŽETE, UVIJEK MOŽETE, čak i u takvim okolnostima (vjerujte, pišem iz osobnog iskustva) UČINITI TOLIKO TOGA da si pomognete, olakšate, da se za početak iz tog minusa dovedete na nulu- obratite se prijatelju, razgovarajte, dijelite, učite, potražite pomoć psihologa, učinite ŠTO GOD MOŽETE da se izvučete iz „životnog minusa“.

Kada se nađete na toj nuli, tada dolazi na red ta vaša VLASTITA AKTIVNOST da se malo po malo dovedete u „životni plus“, a načini su zaista brojni.

JEDNOSTAVNE TEHNIKE ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA

Meditacija pomaže pri spuštanju povišenog tlaka, ublažava bol i ojačava imunitet.
Yoga nam pomaže poboljšati cirkulaciju, probavu, ojačati naš osjećaj samopouzdanja i sposobnost da se fokusiramo na sadašnji trenutak.
Pjevanje nam dokazano podiže raspoloženje, pozitivno utječe na naš respiratorni sustav, podiže razinu pozitivnih hormona u našim tijelima.

Povećan unos tekućine povećava naš osjećaj produktivnosti, popravlja razinu energije te pomaže pri rješavanju nakupljenih toksina u tijelu.
Boravak na sunčevoj svjetlosti podiže razinu serotonina (hormona odgovornog za zadovoljstvo i mentalnu opuštenost) i endorfina (ublažava bol, poboljšava raspoloženje) i najbolji je izvor vitamina D (ublažava depresiju, anskioznost, pomaže kod artritisa, itd).

Šetnja na svježem zraku popravlja raspoloženje, pozitivno djeluje na stanje naše kože, ojačava sposobnost pamćenja i pomaže nam usvojiti pravilnije držanje.

Grljenje balansira naš živčani sustav, ljudi koji se češće grle su strpljiviji, a kada se grlimo otpuštamo oksitocin, hormon koji izaziva osjećaj zadovoljstva, sreće i privrženosti te dopamin, hormon koji ojačava našu motivaciju i kultivira u nama osjećaj radosti.

Pozitivna psihologija obuhvaća puno toga, od naših aktivnosti, navika, uvjerenja i ponašanja, no nisu li već i ovo male i jednostavne stvari od kojih možemo krenuti? Barem neke od njih zasigurno možete učiniti već danas!

Zamislite dva dana u kojima ste ista osoba, u istim životnim okolnostima. IDENTIČNIM.
No jedan dan svoje slobodno vrijeme provodite u zatvorenom prostoru, u izolaciji ili si dopuštate iz obaveze družiti se s ljudima koji iz vas crpe energiju, gledate televiziju gdje bivate bombardirani raznim negativnim temama koje u vama potiču negativu i strah.


A drugi dan izlazite van na svjež zrak, odlazite u šetnju, dopuštate da vas okupaju zrake sunca, pjevušite svoju najdražu pjesmu, komunicirate s ljudima, pijete puno tekućine, dolazite kući i BIRATE što ćete gledati ili čitati, odabirete sadržaj koji vas veseli, nasmijava ili možda čak inspirira, odvajate vrijeme za meditaciju, yogu ili naprosto uživate u trenutku okruženi onim ljudima uz koje se osjećate dobro.

Između ta dva dana vaš novčanik neće biti ni puniji ni prazniji, vaši životni ciljevi neće biti ni bliže niti dalje, no što mislite… koji dan ćete se osjećati vedrije, koji dan ćete napraviti siguran korak ka sreći, u kojem danu će vašim umom vladati pozitiva?


Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Seven Mouldy Figs

Seven Mouldy Figs je zagrebački tročlani alternativni rock bend koji smo već predstavili kao jednu od novih karika hrvatske alternativne glazbene scene. Ovaj put smo ...