UTJECAJ GLAZBE NA PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE

0
Share Button

Blagotovoran utjecaj glazbe na naš duh poznat je već tisućama godina, no tek sada znanstvenici otkrivaju koliko je glazba uistinu ključna za naše psihofizičko zdravlje.

Glazba dolazi u mnogim oblicima, vrstama i može se koristiti na razne načine.
Osim što većina nas voli u vlastitoj svakodnevici prisustvo glazbe, ona  ima i nebrojene taktičke primjene.

Na primjer, vojna glazba orijentirana je na podizanje samopouzdanja i poticanje hrabrosti, u školama djeca lakše uče abecedu ukoliko je ukomponirana u pjesmicu, pa čak i u trgovačkim centrima glazba je probrana s ciljem da podiže raspoloženje kupcu koji tada poželi ostati još duže- i kupiti još više.

Nerijetko ćete čuti umirujuću glazbu u stomatološkoj ordinaciji, jer mnogim ljudima posjet zubaru predstavlja stres pa čak izaziva i strah, a glazba je sredstvo koje dodatno opušta pacijente.

U ovom članku pozabavit ćemo se društvenim, psihološkim i zdravstvenim utjecajem glazbe i vidjeti kako je ona ne samo razonoda, ili umjetnički smjer, već i svojevrstan lijek za duh i tijelo.

 

DRUŠTVENA POVEZANOST

Glazba kreira i učvršćuje odnose među ljudima. Primjere toga možemo vidjeti posvuda, pogledajte samo koncerte i energiju jedinstva koja se stvara u masi ljudi, inače nepovezanih. Nepoznati ljudi okupljaju se, pjevaju iste riječi, plešu uz iste ritmove i zajedno doživljavaju spektakularno iskustvo .

Uz pomoć glazbe održava se tradicija nekog naroda, razvijaju se supkulture i ujedinjuju se nasumični prolaznici, svjedoci uličnog performance-a. Glazbom izražavamo svoje misli i osjećaje, i prenosimo ih drugima, njome dopiremo jedni do drugih, ponekad i bez riječi.

 

Glazba je jezik energije, “vibracija” emocija i radosti. Ona se obraća srži naših želja i osjećaja. Ona ruši jezične barijere i to ju čini snažnim sredstvom kreiranja ljudske konekcije.
-Patrick Groneman

 

 

PSIHOLOŠKI ASPEKT

Jedan od glavnih razloga zašto glazba na nas intenzivno djeluje su zrcalni neuroni, neuroni koji su od iznimne važnosti za naše najsofisticiranije sposobnosti kao što su empatija, jezične sposobnosti i percepcija boli.

Smješteni su u dijelu mozga odgovornom za učenje kroz imitaciju, funkcioniraju kao odgovor na ono što promatramo i ključni su kada učimo hodati, pričati ili plesati.
Ako sagledamo širu sliku, ova spoznaja može nam ukazati i na ponešto o tome kako shvaćamo druge ljude i kulture , a i objasniti štošta po pitanju manje empatičnih ljudi, pa čak i raznih psihosocijalnih disfunkcija kao što je autizam.

U glazbi primjer toga možemo vidjeti kada na koncertu zasvira sentimentalna pjesma i ljudi podignu upaljače u zrak te se nježno njišu s plamičcima u zraku.
Kada jedna osoba krene plesati ili skakati, ubrzo se oko nje nalazi sve veći i veći broj onih koji “poneseni glazbom” čine isto.

Sama glazba “prenošenjem emocije” može učiniti da vam se koža naježi, ganuti vas i dovesti do suza, natjerati vas da zapjevate ili zaplešete puni energije.

 

 

ZDRAVSTVENE  DOBROBITI

Znanstvena istraživanja ukazuju na to kako glazba na naše zdravlje djeluje pretežno kroz četiri domene:

  1. Sustav nagrađivanja
  2. Motivacija i užitak
  3. Društvena afilijacija (potreba za uklapanjem, “pripadanjem”)
  4. Imunitet

Zasigurno i sami znate kako je dobro na kraju dana leći u kadu i pustiti si opuštajuću glazbu ili se nakon napornog tjedna zaputiti u izlazak te se zabaviti uz glasnu, stimulativnu glazbu.
Mozak to procesuira kao signal da je glazba NAGRADA za nešto dobro učinjeno ili odrađeno.
Tako da svaki put kada si pustimo glazbu u kojoj uživamo, iako nismo nužno učinili ništa hvalevrijedno, naš um osjeća se “nagrađeno” i stoga smo sretni kada slušamo ili stvaramo glazbu.

Glazba nas može motivirati na razne načine. Jeste li znali da vaša tjelovježba postaje za 15% uspješnija ukoliko tokom nje slušate glazbu koja vas motivira i podiže vam energiju?

Kada je užitak u pitanju, glazba potiče aktivnost u istom dijelu mozga koji se aktivira tokom seksa i otpušta “hormon užitka”, dopamin. Neka istraživanja sugeriraju kako partneri koji slušaju istu glazbu imaju (u pravilu) sličnije verbalne obrasce te stoga i kvalitetniju komunikaciju koja je neophodna za zadovoljavajuće seksualne odnose i dugotrajnost veze.

 

 

Po pitanju društvene pripadnosti, jasno su vidljivi obrasci odijevanja u različitim supkulturama orijentiranim na određene vrste glazbe. Uz pomoć stilova glazbe ili odijevanja koje odabiremo, međusobno se lakše “prepoznajemo” kao ljudi sa sličnim ukusom ili interesima.

Kako je čovjek prije svega društveno biće (koliko god određeni pojedinci bili introvertirani ili jednostavno “samotnjaci”), ovaj faktor i osjećaj “pripadanja” u neku grupu, kada je ispunjen, pridonosi našem psihofizičkom zdravlju, a glazba je često upravo ta poveznica po kojoj pronalazimo pripadnost.

Dolazimo i do posljednje domene na listi, imuniteta.

Slušanje “opuštajuće glazbe” (idealno, instrumentalna glazba polaganog tempa) dokazano umanjuje razine stresa i anksioznosti kod zdravih ljudi, pa čak i pacijenata koji podliježu operativnim zahvatima.

Mozak povezuje glazbu s dugoročnim pamćenjem, te stoga pacijentima oboljelima od Alzheimerove bolesti i demencije pomaže umiriti kaotičan misaoni proces i omogućiti im koncentraciju na sadašnji trenutak i ponovni osjećaj povezanosti s drugima.

 

 

Pjevanje snižava krvni tlak, pomaže adekvatnom funkcioniranju dišnog sustava i čini naš imunitet učinkovitijim.
Sat vremena slušanja glazbe djeluje jednako relaksirajuće kao i sat vremena masaže.

Ples nam razvija bolju koordinaciju, otapa kalorije, pospješuje oporavak organizma te stimulira otpuštanje endorfina, koji ublažava bol i kreira u nama osjećaj zadovoljstva.

Za kraj, ostavljam vas uz skladbu specifično napravljenu kako bi vas riješila stresa. Naime, grupa Marconi Union u suradnji s psihoterapeutima i znanstvenicima koji proučavaju utjecaj određenih frekvencija i melodija na ljudsku psihu, stvorila je pjesmu “Weightless” (Bestežinsko) koja navodno ima mogućnost umanjiti razinu stresa i do 65%, ovisno o pojedincu.

Kod ljudi sa anksioznim poremećajem slušanje ove skladbe omogućava ne samo relaksaciju, već i jasnije rasuđivanje te umanjuje broj paničnih napadaja.

 


Fotografije : Josip Kolaković

Matea Gracek


Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Šetnja zagrebačkim podzemljem.

Prošetali smo obnovljenim tunelima ispod gornjeg grada, napokon otvorenima za javnost. O otvaranju zagrebačkih mističnih tunela koji prolaze ispod gornjeg grada, odnosno kroz brdo Grič, ...