YOGOM PROTIV BOLI I STRESA

1
Share Button

Neuroznanstvenici tvrde da vježbanjem Yoge možete popraviti raspoloženje, a  ukoliko ju redovno prakticirate poboljšati zdravstveno stanje te ojačati osjećaj sreće i životnog zadovoljstva.

Yoga je određeni pristup duhovnim vježbama koje objedinjuju različite poze, meditaciju, kontrolu disanja i druge tehnike koje nam pomažu na putu  samo-ostvarenja.
U zapadnjačkom društvu, iz te sveobuhvatne filozofije, izdvojen je fizički aspekt i fokus je prebačen na tjelovježbu.

Čak i u samoj tjelovježbi položaji Yoge dovode nas do osvještavanja vlastitog tijela i daha, jačaju našu koncentraciju i ravnotežu, te imaju moć dovesti nas u meditativno stanje.

Brojne su zdravstvene dobrobiti ove vrste tjelovježbe, kako za fizičko tako i za mentalno zdravlje, te stoga za Yogom posežemo iz brojnih razloga. Jednome je spas za bolnu kralježnicu, drugome antistres terapija a trećem olakšan put u sfere meditacije, širenja svijesti i duhovnog razvoja.
No, istina je da prakticiranje Yoge može uroditi šarolikim plodovima.

Hoćete li  ju koristiti kao odličan alat za razvijanje fleksibilnosti tijela ili kao praksu koja će biti vaša malena oaza mira koja vas uvijek može uprisutniti u OVDJE i SADA, na vama je.
No ukoliko ste se ikada zapitali kako točno Yoga djeluje na naš mozak, zašto je tako pogodna za ublažavanje depresije i kako je moguće da umanjuje naš osjećaj boli, slijede neke zanimljive informacije.

ZNANOST U POZADINI STRESA

Kada pričamo o mozgu, laički volimo reći kako je lijeva strana „logička“ a desna „emocionalna“.
Prva navedena zadužena je za našu sposobnost analize a druga se više veže uz naše kreativne sposobnosti. No, izuzev lijeve i desne hemisfere, koje bi za naše opće dobro i najbolje funkcioniranje trebale biti u maksimalnom balansu, tu su i razni dijelovi mozga doslovno zaduženi za kreiranje emocija, logičku procjenu, otpuštanje raznih hormona, itd.

„Emocionalni“ dio mozga sposoban je kreirati „reakciju na stres“,  što se u današnjem užurbanom vremenu događa i prečesto, a ukoliko patite od depresije, anksioznosti ili sličnih poremećaja, mnogo ste skloniji tome da se ta reakcija inicira prečesto i to bez ikakve potrebe, odnosno stvarnog vanjskog stimulansa. U tim situacijama, oslobađaju se hormoni kao što su adrenalin i kortizol, koji imaju svoju svrhu, no kada kolaju u velikim količinama kroz naša tijela, mogu opasno narušavati naše zdravlje, što nas tada dovodi do dodatnog stresa.

„Logički“ mozak neprestano pokušava „ugasiti“ tu reakciju i na neki način „obuzdati“ emocionalni dio mozga i u tom cijelom procesu dolazi do velikog iscrpljivanja, kako za psihu tako i za tijelo.

Što više ojačamo vlastitu sposobnost „gašenja“  procesa stresa to su veće šanse da živimo mirnijim i sretnijim životom.

 

YOGA UBLAŽAVA ANKSIOZNOST I DEPRESIJU

Ranije spomenuta stresna reakcija, isto kao i opuštajući signali, putuju određenim rutama kroz naše tijelo.
Na tim rutama nalaze se „okidači“ koji ovisno o svom stanju ili čak određenim položajima u kojima se trenutno nalaze mogu biti ona tanka granica između toga hoćemo li imati opušten dan i osjećati se svježe i koncentrirano ili ćemo imati glavobolje, burno reagirati i osjećati se potišteno ili napeto.
Jedan od primjera „okidača“ u kojima se može izazvati stres ili opuštanje je vrat.

Imate li često ukočen vrat, tenzijske glavobolje ili probleme s vratnom kralježnicom, jasno vam je o čemu pričamo.
Znate i sami koliko vam na raspoloženje djeluje ukoliko se probudite gipki i opušteni, a kako vam izgleda dan kada se probudite pokočeni i u bolovima.
Redovnim prakticiranjem Yoge ne samo što postižete trajnu fleksibilnost, osjećaj lakoće i bolje držanje, već postoje i konkretni razlozi zašto vam ona može popraviti dan, i na većoj skali- poboljšati sveukupno emocionalno i mentalno stanje.

Svaki puta kada se zadržavamo u nekom Yoga položaju mi aktiviramo mišiće, mijenjamo način na koji dišemo, te moramo ostati jako mentalno koncentrirani kako bismo zadržali pravilan položaj i uskladili ga s tim istim disanjem.

Koncentracija aktivira „logički“ dio mozga. Što ga više na taj način treniramo i jačamo, on postaje sposobniji ograničiti stresne reakcije i lakše potaknuti otpuštanje pozitivnih hormona, odgovornih za relaksaciju, u naše tijelo.

To nikako ne znači kako je logika važnija od emocija, niti da će vam jačanje „logičkog“ dijela mozga umanjiti kapacitet osjećanja, maštanja i kreativnosti, već vas može osloboditi onog „nereda“ kojeg „emocionalni“ dio ima tendenciju ponekad kreirati.
A to su stresne reakcije u situacijama koje i nisu uistinu opasne po nas, pretjerano i burno proživljavanje negativnih emocija bez sposobnosti da prvo jasno promotrimo situaciju na koju reagiramo, te napetost koju proživljavamo u stanju anksioznosti, kad ne možemo prestati misaono bdijeti nad određenim događajima.

Kod anksioznog poremećaja, PTSP-a, paničnih napadaja i sličnih stanja, zbog drugačije strukturiranih neuralnih spojeva i atipičnih mehanizama unutar mozga i živčanog sustava, dolazi do toga da se osoba unatoč svim svojim naporima ili pozitivnom stavu ne uspijeva zaustaviti u mislima, jer zapada u ruminaciju- začarani krug u kojem se negativna misao neprestano vrti, opsesivno smo okupirani njome protiv naše volje i ponavljajući se to nam stvara izuzetne razine stresa, s vremenom nas dovodi do depresije i ima tendenciju jako loše utjecati na zdravlje.

Uprisutnjenje koje Yoga stvara, taj osjećaj bivanja u sadašnjosti i fokus koji zahtijeva održavanje zahtjevnijih položaja ili makar samo usklađivanje disanja sa jednostavnim pozama, omogućava nam prekid tih ruminacija.
Što se češće nalazimo u tom stanju to više jačamo našu sposobnost da to stanje postignemo i van prakticiranja Yoge ili meditacije.

Sva fizička aktivnost je korisna, svaka vrsta tjelovježbe ima svoje koristi, no Yoga se pokazala kao iznimno korisna u ublažavanju stresa.

 

KORELACIJA YOGE I TOLERANCIJE NA BOL

Ono što mnogi koji dugoročno prakticiraju Yogu znaju, a sada potvrđuju i znanstvenici, činjenica je da redovnim vježbanjem Yoge ublažavamo i bolje toleriramo postojeće bolove te imamo manju šansu za razvoj novih „boljki“.
Yoga  i kronična bol imaju doslovno SUPROTAN učinak na sivu tvar (glavna komponenta središnjeg živčanog sustava).

Gubitak sive tvari dovodi s vremenom i do gubitka kognitivnih sposobnosti. U većini slučajeva smatramo da do toga dolazi ukoliko zapustimo mentalnu aktivnost, no i proživljavanje kroničnih bolova može imati jednako devastirajuće posljedice.
Kao i obrnuto- depresija i gubitak sive tvari vode do razvoja bolesti i osjećanja kroničnih bolova.

U istraživanjima je dokazano kako ljudi koji pate od kroničnih bolova trpe pogubne efekte na sivu tvar i sveopće stanje duha i tijela, dok ljudi koji redovno prakticiraju Yogu doživljavaju koristi na istim tim područjima.
Dakle, Yoga pruža potpuno suprotan učinak na nas i naš mozak od depresije, bolova i stresa.
Najbolje od svega, redovnim prakticiranjem Yoge- razvijamo veću otpornost na bol i zaustavljamo te iste negativne posljedice koje trpimo zbog narušenoga emocionalnog ili zdravstvenog stanja.
Utjecaj sličan onome koji na naše zdravlje imaju učestalo grljenje, razmjena nježnosti s drugima te iskren i srčan smijeh.

Isto tako, kao što naše držanje može odražavati naše emocije, samopouzdanje ili sliku koju imamo o sebi, opet je ovo dvosmjerna ulica. Ukoliko iz fizičkih razloga zadržavamo pogrbljen stav, to može direktno utjecati negativno na naše samopouzdanje, i odašiljati u mozak signale slične onima koji se odašilju kada nam nešto izazove negativnu emociju. Kada nismo samopouzdani imamo tendenciju pogrbiti se. Kada se iz fizičkih razloga držimo pogrbljeno, to ima tendenciju umanjiti naš osjećaj samopouzdanja.

No, uz samopouzdanje, energičnost i pozitivne emocije, naše držanje utječe na naše opće mentalno stanje. Jednostavnom vježbom uspravnog držanja i podizanjem ruku u zrak kao da „slavimo“ mi aktiviramo otpuštanje hormona zaduženih za to da se osjećamo dobro, te naš um percipira kako smo mi zbilja postigli nešto i ponosno slavimo, odnosno , naše tijelo ne zna razliku.
Maleni su to trikovi koji mogu na duge staze učiniti mnogo.

A što onda tek prakticiranjem Yoge, i svih tih zanimljivih i izazovnih položaja, koji nas zaista vode do trajnog pravilnog držanja i boljeg zdravlja kralježnice, možemo postići? Promijeniti ne samo  naše trenutne emocije i sliku o sebi samima već i postati uistinu izbalansiranije i sretnije osobe.


Foto: Matej Snopek
Modeli: Centar kulture tijela Gea



Share Button

About author

1 comment

Post a new comment

Preporučujemo:

Melankolični okus Jonathan-a u Tvornici

Nastupivši nakon predgrupe Big Strip Gorila, riječki alternativni glazbeni znalci iz grupe Jonathan bez problema su održali sat i pol pažnje publike okupljene u velikom pogonu ...