Pharm IT

0
Share Button

Održana je 2. konferencija o digitalnoj farmaciji, uz bogato mnoštvo prezentera i zanimljivih panela izlučili smo kako optimistične tako i zabrinjavajuće zaključke…

Druga po redu konferencija o digitalnoj farmaciji, Pharm IT, 28. studenog 2017. svakako je do krajnjih granica uspjela iskoristiti ogroman broj sudionika naguranih unutar jednog, jedinog dana zanimljivih predavanja i panela rasprava u zagrebačkom „Hypo“ CENTRU.

Od radnog jutra do večeri pred nama se nanizalo preko 30 predavača. Svaki sa svojom vizijom, idejama i smjernicama o idiličnom braku informatičke tehnologije, farmacije i javnog zdravstva.

IT sektor u zadnjeg se petnaestak godina, ne samo izdigao s stražnjih redova outsidera, nego je nedvojbeno postao pokretačka snaga privrede zadirući u gotovo sve ostale djelatnosti i segmente našega života.

Stoga nije nimalo čudno kako informatizacija i digitalizacija, nakon medija i obrazovanja, koje nikako da uhvati zdrav start u nas, upravo u zdravstvu i farmaciji vidi ogroman potencijal za usavršavanje kako kvalitete života, tako i financijskih kapaciteta koje ova sinergija nedvojbeno nudi.

U budućnost bez straha

Strah od informatizacije i mogućeg gubljenja poslova upravo je u zdravstvu, za sada i više no neopravdana. Naime pokazatelji su trenutno upravo suprotni.
Skriptirano heurističko sučelje koje obavlja prikupljanje informacija, pomno programirana analitika kroz opširne baze podataka, dijelovi su sustava koje volimo nazivati „umjetna inteligencija“.
Ne radi se o dakle znanstvenofantastičnim zločincima, oružju koje će se neupitno okrenuti protiv svojih stvoritelja, već o setu profinjenih alata koji (za sada, na sreću) služe upravo kako bi na pomogli u jednostavnijem i efikasnijem obavljanju svakodnevnih zadataka.

Ljekarnici se tako ne trebaju plašiti da će ih OTC robot i visoko razlučivi zasloni zamijeniti u njihovom poslu i učiniti nepotrebnima unutar ljekarni.
Naprotiv, robot, koji je zapravo veliko automatizirano skladište, učiniti će njihov posao efikasnijim, oslobađajući ih gubitka vremena na poslove skladištara i priuštiti im više kvalitetnog vremena koje treba usmjeriti ka krajnjim korisnicima – pacijentima.

Veliki zasloni i primamljiva grafika može korisnike usluga nagnati da potroše još koju kunu na dodatne farmaceutske usluge, ali bez recepta i znanja uz tople riječi ljekarnika, farmacija za sada ne funkcionira.

Umjetna inteligencija

Analitički strojevi, ono je što je nekoć davno i pokrenulo cijeli bum informatizacije. Digitalizacija danas omogućava posebno programiranim računalima da sakupe sve informacije o stanju i povijesti bolesti pacijenta, te ih usporede sa svim trenutnim stanjima i simptomima i u djeliću sekunde izvrše kako usporedbe sa svim sličnim slučajevima tako i sa mogućim lijekovima i njihovim nuspojavama.

Loša dijagnostika, jedan je od najvećih rizika na putu izlječenja, a umrežena računala greške loše dijagnostike u stanju su ispraviti uz točnost od preko 90%.  Brzinom i podacima koje su nedostupne najgenijalnijem ljudskom mozgu.
Čak niti onom fiktivnom. Tako je i Dr. House u istoimenoj seriji bio u stanju svoju genijalnost i pažnju posvetiti tek jednom slučaju po epizodi. 🙂
No šalu na stranu, digitalna analitika neće ovdje zamijeniti liječnike, kao što ih do sada nije zamijenila niti recimo tiskana literatura poput „Registra osnovnih podataka farmakologije“, ili Google tražilice.

Naprotiv, radi se samo o još jednom, iako značajnom alatu, koji će liječnicima omogućiti preciznost i efikasnost uz veću brzinu, koja tada ostavlja više vremena upravo za onaj neizbježan ljudski kontakt s pacijentom, što je za razliku od administracije, zapravo i posao liječnika.

Budućnost je sada

Govoreći o digitalizaciji zdravstva ne smijemo stavljati pretpostavke na stvari koje tek dolaze. Ta budućnost je već odavno zakucala na vrata i postala naša zbilja svakodnevnice.
O njoj kao „budućnosti“ mogli smo misliti, davne, za današnje pojmove gotovo prahistorijske 2002. godine kada je ideja o eReceptu i digitalizaciji ordinacija tek krenula.

Iako nam kao brojka 2002. godina zvuči prisno bliska, valja imati na umu činjenicu kako su tada Internet imali tek svojim zvanjem privilegirani pojedinci koji su si mogli priuštiti stolno računalo.

Petnaest godina kasnije, skoro svatko od nas posjeduje moćno umreženo mikro računalo u svojemu džepu u vidu pametnih telefona. A da razne dodatne gadžete poput tableta i pametnih satova i ne spominjemo.
Neprestano povezani elektroničkom poštom, aplikacijama i društvenim mrežama, život nam se u proteklom razdoblju možda i neprimjetno, ali drastično promijenio.

Uz sva sredstva komunikacije, baze podataka i digitalnih mogućnosti, krajnji korisnik zdravstvenih usluga ne mora trošiti svoje dragocjeno vrijeme za odlazak u ordinaciju čekajući kako bi liječnik bio slobodan i napisao mu recimo novi recept za nastavak terapije.

Osim što se ne mora miješati sa stvarno bolesnim ljudima u čekaonicama i prenositi dalje potencijalne viroze, pacijent može, pametnim telefonom poslati obavljena mjerenja zdravstvenog stanja, ali isto tako i zaprimiti digitalni– eRecept i time podići svoje lijekove bilo gdje, neovisno o ambulanti ili mjestu stanovanja.

Štedeći tako svoje vrijeme, ali i vrijeme liječnika koji se može posvetiti onim pacijentima kojima je prijeko potreban.

 

Mobilne platforme i aplikacije, danas čak i kroz računalne igre, u stanju su prikupiti  nekoliko stotina puta više informacija koje mogu dati odgovore na liječenje nekih kroničnih bolesti i pospješiti njihovu prevenciju i pri tome uštediti gomilu radnih sati i novca.
Iako danas u začetku, predviđaju se aplikacije koje će služiti i za rano otkrivanje bolesti i samim time omogućiti njihovo liječenje već u pred početnom stadiju. Poput dijabetesa, bolesti koje u sebi nosi gotovo 40% budućih kroničnih bolesnika, potpuno nesvjesnih o svojoj tamnoj zdravstvenoj budućnosti.

Gdje smo tu mi?

U mnoštvu predavanja mogli smo čuti da, bez obzira što je Hrvatska malena zemlja, imamo jednako velike šanse zagristi kolač digitalnog Businessa i biti relevantni igrač na europskom i svjetskom tržištu.

Posjedujemo mnogo odvažnih i obrazovanih ljudi u oba sektora. Međutim oba sektora, podjednako pate zbog maligne politike, korupcije i neučinkovite birokracije.
Projektom eRecepta možemo se ponosno usporediti s naprednim digitaliziranim zemljama Baltika, ali nam korupcija politike tu nimalo ne ide u prilog.
Za razliku od baltičkih zemalja gdje je upravo transparentnost kroz digitalizaciju u svakom sektoru javne uprave potpuno iskorijenila korupciju i pružila zemljama impresivan gospodarski uspon .

Kako na IT segmentu, nemamo u politici ijednu relevantno pismenu skupinu već četvrt stoljeća, što govori i činjenica kako smo još odavno informatičke strateške resurse ustupili strancima. Treba li nas onda čuditi podatak kako naši „klinci“ redovno osvajaju svjetska prvenstva u informatici, ali kao stručnjaci, baš kao i u zdravstvenom sektoru,  sigurnost i život dostojan čovjeka traže van Hrvatske.
Država se uporno ponaša kao „bully“. A nama građanima, najskuplji segmenti tog nasilnika; politika i birokracija ujedno su i najveće kočnice bilo kakvog razvoja.

Ponekad se desi neki povratnički scenarij koji nas na prvu loptu iznenadi, sve dok ne shvatimo kako poduzetnici-povratnici uspijevaju funkcionirati na našem tržištu tek ukoliko uspiju zaobići domaću politiku i birokraciju i ostati vezani uz matičnu zemlju iz koje su se „virtualno“ vratili tek kako bi iskoristili geografski prostor domaćeg tržišta.

O rak rani privrede u državi  koja svakim danom gubi svoje stanovništvo, trpeći političare iskusne tek u upornom guranju glava u međusobne stražnjice, s rukama na novčanike preostalog stanovništva- ne nudeći pritom ništa do krajnje erozije dostojanstva uz obilnu anesteziju nacionalizma.
O tome dovoljno govori nemogućnost  uspostave modernijeg i efikasnijeg školstva u „korikulum“ sapunici.

Nakon mrtve privrede druga žrtva politike uz izrabljivanje i šutiranje do smrti, svakako je zdravstvo.
Naime zanimljivo je kako je ovu konferenciju ipak svečano otvorio aktualni ministar zdravstva, Milan Kujundžić.
Lako nam je shvatiti kako je ministar, već tijekom prvog predavanja, gotovo neprimjetno nestao s konferencije. Ipak ministar ima svoja važnija- ministarska posla, zar ne?

Ali teško je ne vidjeti simboliku u tome.
Iako unatoč spomenutom ministru nitko ovdje nije spominjao i crkvu, pa bi se mogli složiti kako je informatizacija i digitalizacija zdravstva ipak važnija od svih mogućih svećenika. Makar se ini koristili tek kao pranje glava unutar političke retorike namijenjene praznovjernom i slabije obrazovanom puku.

Farmaceutiku, zdravstvo i IT sektor ipak sačinjavanja visokoobrazovana skupina ljudi.
I jedan trenutni ministar u samo-reciklirajućoj vladi, samozvanih političkih elita koje nisu u stanju vidjeti ikakve reforme koje izlaze iz domene trajanja njihovih mandata i osobnih interesa ovdje svakako nisu potrebne.

Na samim panelima mogli smo čiti kako su poduhvati poput eRecepta uspjeli samo iz razloga što su bili neovisni izvan dosega politike.

U korak sa svijetom

Činjenica kako smo dio Europske unije, osim mogućnosti migracije, donijela nam je i neke od obaveza ali i benefita i u zdravstvu.
U to možemo ubrojiti čak i neke od korisnih normi. Poput digitalnih kodova i praćenje lijekova od proizvođača do potrošača, koje štite krajnjeg potrošača od krivotvorenih i neprovjerenih lijekova.  Odredbe su to koje se instantno primjenjuju u svim članicama unije i nisu podložne lokalnoj politici niti o njima ne može odlučivati recimo Hrvatski sabor.

Dakle odredbe o kojima na lokalnoj i globalnoj razini ne odlučuju političari nego  struka.

Nosači razvoja sinergije IT industrije i zdravstva, dakle nisu političari, nego vrijedni i inovativni ljudi koji se unatoč političkoj eroziji i dalje bore za ideju boljeg zdravstva i kvalitetnijeg života.
Kako svojih profesionalnih, tako i svih onih kojima je to zdravstvo potrebno.
Kroz liječenje i kroz prevenciju.

Dovoljno smo pametni, dovoljno sposobni da budemo i ostanemo u trendu sa svijetom. Međutim jedino što moramo shvatiti je; kako se riješiti upliva magline politike i korozivne administracije, barem toliko da nam svo to znanje ne bude tek putovnica za egzodus u neke nove dijaspore.

Pharm IT konferencija je dokazala kako posjedujemo mnoštvo profesionalaca u oba sektora koji vide i razmišljaju napredno, realno i globalno.
Uz dobru umreženost s europom i svijetom, ne bi bilo dobro da propustimo šansu ponovo postati zemlja znanja, ali i zemlja zdravlja, pa čak i suvremenog zdravstvenog turizma uz sve potencijale koje posjedujemo.

Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

4K video i sav taj Jazz

Uz Panasonicov GH4, 4K video je postao dostupan svima, njime smo snimili ULTRA HD video kojeg možete pogledati čak i pri velikoj 4K rezoluciji S obzirom da ...