Vlaho Bukovac – Pariško razdoblje

0
Share Button

Otvorenje izložbe pariškog razdoblja Vlahe Bukovca, kao rodonačelnika hrvatskog modernog slikarstva

U Galeriji Klovićevi Dvori, priređena je još jedna velika umjetnička poslastica, kojom nakon prošlogodišnje izložbe „Izazovi moderne“ ova galerija nastavlja svoj impresivan izlagački pohod u otkrivanju gotovo nepoznate kulturne baštine domaćoj javnosti.

Uz Kuću Bukovac, Galerija Klovićevi dvori prihvatila se velikog pothvata u lociranju i omogućavanju izlaganja mnogih, široj javnosti do sada nedostupnih djela,  jednog od naših svjetski najistaknutijih likovnih umjetnika.

Sama izložba, zamišljena je tek kao prvi dio izlagačke trilogije koja će nam detaljno prikazati kako životni put Vlahe bukovca, ali i njegovo kronološko umjetničko sazrijevanje.
Kroz njegove radove i kronologiju djelovanja možemo tako iščitati vrlo intrigantan i zanimljiv životni put ovog umjetnika, ali i povijesne okolnosti u svijetu i domovini u vrijeme njegova djelovanja.

Stoga ova izložba koja otvara cijeli ciklus nosi naslov „Pariško razdoblje 1877.-1893.“ i dovodeći u Zagreb, pred domaću kulturnu publiku neka od najpoznatijih djela ovoga iznimnog hrvatskog autora ujedno otkriva i njegov tadašnji, gotovo zvjezdani status u francuskim i britanskim visokim krugovima.

Radeći za trgovce Vicars Brothers, te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa, Bukovac je slikao portrete tada najistaknutijih osoba i obitelji britanskog i francuskog visokog društva.
Stoga treba posebno pohvaliti napore Kuće Bukovac, te galerije Klovićevi Dvori, da se sve te slike, koje su se nalaze u privatnim zbirkama kolekcionara ili u muzejima diljem svijeta, ne samo locira, već i uspije dobiti dozvola vlasnika za njihovim dopremanjem i izlaganjem u Zagrebu.

Osim portreta iz privatnih zbirki, po prvi puta su izložena i djela koja je Bukovac predstavljao na pariškom Salonu, poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića.
Poseban kuriozitet su i slike koje je ured vlastite hiperprodukcije Bukovac izlagao na prestižnim salonima i pod pseudonimom.

Na samom otvaranju izložbe, imali smo čast galerijom prošetati uz jednu od autorica izložbe, višu kustosicu Galerije Klovićevi dvori Petru Vugrinec i pritom otkriti još par intrigantnih detalja o tada mladom Dubrovčaninu koji se otisnuo u svijet.

Razgledali smo tako Bukovčev napredak likovnog izražaja od studentskih skica i zadataka do intrigantnog izleta u tada svjež pokret impresionizma.
Sve do komercijalnijeg povratka u klasicizam, ali i uz mijenu  ekonomske klime u hrvatskoj i povratka u domovinu.

Bukovac je, iako kao mlad umjetnik, svojim talentom vrlo brzo postao svjetska umjetnička zvijezda, a svojim klijentima u domovini priskrbio je i značajniji status, te samim time dao i na važnosti tada slabo razvijenim dijelovima austrougarske monarhije. Naročito gradovima poput Splita ili Zadra koji će tek nadolazećem razdoblju izrasti u značajnija trgovinska i kulturna središta.

Uz djela koja stižu iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, posebna atrakcija izložbe monumentalna je kompozicija „Isus prijatelj malenih“ iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu.
Radi se o platnu impozantnih dimenzija 3 x 4,40 m, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888. godine i kao takva upravo je ovom izložbom po prvi puta predstavljena hrvatskoj javnosti.

 

Pariško razdoblje 1877.-1893.“ izložba je koju svakako preporučujemo svim ljubiteljima umjetnosti i otvorena je do ožujka 2018. godine.

Autorice izložbene koncepcije Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac) ovom izložbom žele pokazati europski kontekst velikog autora Vlahe Bukovca kao rodonačelnika hrvatskog modernog slikarstva, te pritom sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka.

Stoga se uz dojmove o ovoj izložbi,  unaprijed se veselimo i narednoj „epizodi“ koja će nam prokazati i sljedeću etapu Bukovčeva stvaralaštva, te pratiti njegovo likovno sazrijevanje uz Belu Čikoša Sesiju.


 



Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Robert Gojević’s  Dracula

I fotoaparat je tek jedan od alata za stvaranje umjetnosti. Međutim ukoliko je taj alat i postupak star preko 150 godina, pred nama je ne ...