Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja

0
Share Button

Uz 900 stranica teksta bogato opremljenog kolor fotografijama, Školska knjiga nam uz jedinstveni leksikon napokon osvjetljava hrvatski mračni, srednji vijek.

Veličina pojedinog europskog naroda ne leži tek u privremenom BDP-u ili turističkom kapacitetu, već o svijesti naroda o vlastitoj povijesti.
Tu činjenicu najbolje poznaju i priznaju globali promicatelji vlastite baštine poput, samo-promotivno agresivne Francuske ili pak Velike Britanije, europskih kultura koje kao političke i teritorijalne velesile nerijetko zasjenjuju one „malene“.

I dok nam se politika bezobzirno miješa u kristalizaciji novije hrvatske povijesti, iz Školske knjige nam dolazi vrijedan leksikon koji ne samo da nam rasvjetljava „mračni“ srednji vijek, već nas kao takav suvereno stavlja na kartu naroda koji su doprinijeli europskoj kulturi toga razdoblja.

U utorak 13. ožujka 2018. u 12 sati, stoga je  u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), održano predstavljanje knjige „Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja“, priređivača akademika Franje Šanjeka i dr.sc. Branke Grbavac u izdanju Školske knjige.

Uvodnu riječ  održao je  akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a leksikon su predstavili: akademik August Kovačec, doc. dr. sc. Tomislav Galović, dr. sc. Ante Žužul, akademik Franjo Šanjek i dr.sc. Branka Grbavac uz moderiranje dr. sc. Denivera Vukelića.

Nakon gotovo desetljeća od rađanja prvobitne zamisli i prvih natuknica iz pravne i političke povijesti, Luje Margetića i Franje Šanjeka, te ubrzo i uz sinergiju gotovo dvadeset autora i su-kreatora,  prvi put u Hrvatskoj objavljen je priručnik na gotovo 900 stranica koji na sustavan način prikazuje razvoj kulture, znanosti i umjetnosti na našim prostorima u srednjem vijeku.

Zanimljivo je kako se sam leksikon ne bavi isključivo hrvatskim vladarima, o kojima je već mnogo toga do sada rečeno, nego su oni spomenuti tek kao su kreatori političkih i kulturnih zbivanja.
Leksikon tako obrađuje osobe, događaje i pojmove koji se u literaturi o hrvatskome srednjem vijeku često spominju, ali se posebno ne obrađuju ili pak autore, tekstove, pojave koji služe kao izvor građe ili kao kronološka ili kulturna usmjerenost.

Iako su Hrvati na srednjovjekovnu scenu došli tek u i danas pomalo mitskom 7. stoljeću, te se već tada našli u feudalnom srednjovjekovlju omeđeni velikim političkim silama, ovaj leksikon nudi uvid u dubinu kulturološkog djelovanja i neopozivi je dokaz je kako nismo bili tek pasivni promatrači, nego i suvereni kreatori europske kulturne baštine.

Leksikon nam tako u svom tekstualnom dijelu donosi gotovo sve što su Hrvati ostvarili na razini književnih, filozofskih, umjetničkih i drugih znanstvenih postignuća i tako pridonijeli europskoj i svjetskoj kulturnoj baštini.

Nudi nam na uvid u tisuću godina povijesti koja se zbivala na prostorima koje danas baštinimo, a koje smo kao narod oplemenili pisanom kulturom koja je u razdoblju srednjega vijeka bila trojezična i tropismena (latinica, ćirilica i glagoljica).

Radi lakšega povezivanja s događajima u europskoj (i svjetskoj) povijesti, na kraju knjige dodana je Kronologija, u kojoj se na jednoj strani donose podatci o događajima u svjetskoj povijesti, a na drugoj strani usporedno događaji koji se tiču Hrvata i Hrvatske.

Osim toga, radi lakšega razumijevanja tekstova u posebnom se prilogu donosi popis pojmova i naziva (osobito latinskih) s kratkim definicijama ili opisima te popis mjesnih imena (posebice onih latinskih ili pak u latinskom ruhu) – imena gradova, rijeka, otoka, planina itd. – kakva dolaze u izvorima i spomenicima te se spominju u leksikonskim člancima.
Ipak moramo shvatiti da je u srednjem vijeku, latinski bio itekako živ jezik. Jezik pismene „elite“ i prvi pravi esperanto, globalni jezik sporazumijevanja, kao što je to danas – engleski.

Leksikon je nastao u suradnji Školske knjige i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a namijenjen je znanstvenoj, ali i široj javnosti zainteresiranoj za hrvatsku povijest i kulturnu baštinu te njezinu uključenost u širi europski kontekst.

Ne treba dakle ponovno i naknadno naglašavati značaj jednog ovakvog enciklopedijskog sažetka kojim nam je Školska knjiga rasvijetlila epohu, značaj i doprinos, Hrvata kao naroda u globalnoj kulturi. Odnosno doprinos naših predaka, stvarajući kulturni identitet za generacije koje dolaze.



Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Bowens XMT 500 – recenzija

Na test smo dobili pravi mali dragulj iz Bowensove generacije X. Stoga smo se u par dana poigrali i dubinski secirali mogućnosti para rasvjetnih tijela XMT 500. ...