Hamilton

0
Share Button

Iz naše perspektive, gotovo od nikuda, novi i po svemu do sada, potpuno neuobičajeni mjuzikl zatresao je daske njujorškog Broadway- a suknuvši s tronova višegodišnje popularnosti klasike poput Mama Mia, Kralj lavova ili Wicked!

Godinama su pozornicama Broadwaya kraljevali veseli, svjetski proslavljeni mjuzikli. Od kultnih Mačaka do Disneyevih prerada koje su privlačile u New York horde turista željnih autohtone američke zabave i scenskog glamura.
Ta navala i njujorški turistički angažman uskoro je mjuzikl postavio na sam vrh turističke ponude, a nekada pristupačne Broadwayske predstave cjenovno uzdigao u perverzna nebesa.
Tako danas nije čudno da sjedala bliže pozornici ostvare cijene i od par desetaka tisuća dolara po predstavi.

Po čemu je ova predstava drugačija?

Mnogo tome. Za početak spomenimo kako nam prokazuje priču o jednom od osnivača današnjih Sjedinjenih Američkih država. Jednog među ocima domovine ili kako bi „ameri“ rekli „founding fathers“.
Međutim ansambl je većinom sačinjen od ne-bjelačkih glumaca.
Pozornicom u ulozi „osnivač Amerike“ dominiraju pripadnici „manjina“. Od „latinosa“ pa sve do crnaca (ili politički korektnije Afroamerikanaca), koji su paradoksalno, u vrijeme događaja koje nam predstava opisuje uglavnom bili podčinjeni robovi.

Osim toga, iako su kostimi kopije autentične mode 18. stoljeća, stil glazbe je progresivni hip-hop!
I to hip-hop u svom najboljem izdanju!

Sve to ovu predstavu nije spriječilo da od 2015. godine, kada se napokon našla na repertoaru, zadobije titlulu najuspješnije predstave- ikada!
Iza ovog mjuzikla je trenutno Pulicerova nagrada za dramu, kao i rekord od 16 nominacija za nagradu Tony ( Nagrada za izvrsnost u kazalištu Broadway) od kojih je 11 nominacija i osvojeno.

 

No tko je zapravo – Alexander Hamilton ?!

Kroz priču o životu Alexandera Hamiltona, ovaj nam mjuzikl pripovijeda, zapravo na vrlo svjež i politički nepristran, ali intimno emocionalan način priču o nastanku Sjedinjenih Američkih država. Priča je to koja započinje dolaskom jedva osamnaestogodišnjeg dječaka na njujorške ulice.
Godina je 1776. i tenzije između britanske krune i kolonija „novoga svijeta“ sve su vidljivije. Nezadovoljstvo oporezivanjima i postupcima „matične kraljevine“ sve više vodi ka trzavicama i javnim sukobima, te se javljaju opasne ideje o udruživanju svih kolonija i traženju nezavisnosti nad engleskom krunom.

Danas u doba Donalda Trumpa i huškanja starim nazadnim i u krajnju ruku ekstremno retardiranim idejama o ksenofobiji, gradnji zida i sličnim glupostima, ovo je mjuzikl koji nam pokazuje što je zapravo Amerika. Tko ju je i kako stvorio, stvarao i stvara i dalje.
Zemlja imigranata, zajedništva, novih ideja i mogućnosti.

Aleksandar također, kao dječak, emigrant s Kariba stigao je u New York,  grad koji je oduvijek kao najpovoljnija luka bio prvi prag mnogolikoj većini svih onih koji su svoju sreću odlučili potražiti u novom svijetu.

The ten-dollar founding father without a father
Got a lot farther by working a lot harder
By being a lot smarter
By being a self-starter

Dok su u Europi, a prvenstveno u Britanskom kraljevstvu vladale uglavnom podjele po kastama i teško je netko bez plemićke titule bio u stanju uzdići se sa dna društvene ljestvice, Alexandar se u novom svijetu zalagao za neke nove vrijednosti.
Vrijednosti po kojima će se ljude cijeniti, ne po njihovom porijeklu – već po sposobnostima.

A iako je bio siroče, sin kurve i škotskog emigranta, Aleksandar je intelektualno čak i u svojoj mladoj dobi bio itekako sposoban.
Svojim idejama i dikcijom vrlo brzo je pridobio brojne pristaše i ubrzo se vidjelo da je jedino revolucija pravi izlaz iz kolonijalne krize.

Bistrina Hamiltona oduševila je i budućeg generala Washingtona u kojemu je Hamilton ubrzo pronašao istinskog prijatelja ali nedvojbeno i očinsku figuru.

Washington je uskoro preuzeo jednu od vodećih uloga u „ratu za nezavisnost“, a kako je bilo i više no očito da su kolonije uzele veliki zalogaj u borbi protiv britanske krune, ubrzo su se odlučili na nekonvencionalni način gerila ratovanja.
Ironično, na vrlo sličan način zbog kojeg su SAD izgubili rat u Vijetnamu.
Naime, gerilski napadi na obučene profesionalne britanske garnizone razvukli su rat na gotovo 8 godina. Dovoljno da usred iscrpljenosti troškovima i vremenom Britanija pomalo izgubi interes i povuče svoje snage, dozvolivši ujedinjenim kolonijama samostalnost.

Uz američke očeve i osnivače države, potpisnike povelje o nezavisnosti, Aleksandar Hamilton s podrškom generala Washingtona definitivno briljira u uspostavi nove države.
No sam Hamilton zalaže se da po uzoru na Francusku, Sjedinjene američke države ne budu kraljevina, već demokratska republika u kojoj će predsjednik imati ograničen mandat, a pritom i odbija vlastito predsjedavanje kolonijama i nominira Washingtona koji u utrci za prvi mandat i pobjeđuje.

Svojim radikalnim idejama, Alexander Hamilton definitivno nije bio simpatičan svima, ali je vrlo brzo postalo jasno da je u svemu bio u pravu. Zbog njegovih stavova mnogi su ga javno i iskreno mrzili, ali u isto vrijeme i bez zadrške poštivali i uvažavali.

Hey yo, I’m just like my country
I’m young, scrappy, and hungry
And I’m not throwing away my shot

Naime Hamilton je zauzeo mjesto – državnog blagajnika te se našao u doslovno ludoj avanturi spašavanja svježe federacije od bankrota i tako sprijećio da se novonastala država podvijena repa vrati u okrilje britanske kraljevine.
Za razliku od većine bogatih zemljoposjednika sa juga, Hamilton je definitivno razumio novac i tijek novca, a njegov financijski genij vrlo brzo dolazi do izražaja. Međutim neprestane nevolje donose mu i senatori s juga kontinenta, uglavnom poradi njegovih otvorenih stavova o prekidu robovlasništva.

Sljedeći šok bila je Hamitovnova odluka, kako osim što ne želi prihvatiti kandidaturu za predsjednika, svim silama odbija i nominaciju New Yorka za glavni grad Sjedinjenih američkih država.

Nova država mora imati svoj sasvim novi glavni grad- isticao je Hamilton, a New York kao i do sada mora biti izuzet iz državotvornih obaveza koje bi suviše striktno oblikovale grad. New York mora ostati neovisan o državnoj administraciji i ostati kulturno i financijsko središte, bez okova politike.
Riječi su to koje su odzvanjale kroz naredna desetljeća i stoljeća i učinile New York gradom koji je danas, definitivno svjetsko kulturno središte, talionica novih ideja i tendencija.

Nažalost sa svojih 47 (+/-)godina Hamilton pogiba u dvoboju sa svojim najljućim političkim protivnikom Aaronom Burrom.
Kako su dvoboji od strane samog Hamiltona bili zabranjeni u New Yorku, na obalama New Jersey-a u rano jutro, Hamilton podiže svoj pištolj i opaljuje metak u zrak. Daleko iznad svog protivnika.
Međutim, Burr gađa Hamiltona i smrtno ga ranjava, te u osvit sljedećeg jutra Hamilton nakon jednodnevne agonije i umire.

Zbog svojih radikalnih i ne baš svima istog trena razumljivih, ali definitivno naprednih ideja, Alexander Hamilton nije baš svima bio draga i popularna osoba. Međutim njegov genij i doprinos bili su neosporni.
11. srpnja 1804. godine, uz sve vojne počasti u, po broju prisutnih ljudi u jednom od najvećih do tada viđenih sprovoda, pokopan je na groblju crkve svetog trojstva.
Danas vizualno malene crkvice koja gleda na moćne nebodere Wall streeta, financijskog središta grada kojeg je tako zdušno stvarao i pripremao za budućnost.

Bez Hamiltona i njegova iznimnog doprinosa, budućnost ali i samo postojanje SAD-a bilo bi i više no upitno, a današnji kultni status i postignuće New Yorka kao grada, zapravo je najveći spomenik ovom iznimnom čovjeku.
Čak i autoru ovoga teksta jednom od impresivnijih povijesnih uzora.

 

Mjuzikl Hamilton daje nam novi ton i svjež pogled na život Alexandera kao iznimne povijesne ličnosti.

No tko stoji iza samog mjuzikla?

Hamilton je mjuzikl koji priča o nekadašnjoj Americi iz perspektive – današnje Amerike, proizašao iz pera umjetnika i glazbenika Lin-Manuela Mirande.
Lin-Manuel Miranda, baš poput Hamltona, impresivni je kreativni genije koji ovim mjuziklom nije želio propustiti svoj pogodak, a svoju slavu i utjecaj postepeno je kalio kroz koautorstvo na songovima za Disney poput onih u animiranom filmu „Moana“.
Baš poput Hamiltona i sam je imigrant. Iako je odrastao u New Yorku, potječe iz Puerto Rica, američke kolonije koja još uvijek nije zaradila službenu zvjezdicu na američkoj zastavi.

Miranda se do sada pojavio u kratkim karakternim ulogama u mnogim popularnim serijama, od „Dr House“, preko  „The Sopranos“, „Sex and the city”, “How I meet your mother”, “Modern family” pa do „Sesame street” za koju je napisao i par pjesama.
Kao kompozitor, do sada je osvojio gotovo sve važne nagrade poput:  Pulitzer, Emmy, Grammy, Tony i još mu samo fali Oscar, ali s obzirom na rad na Disneyevim songovima i to je , nadamo se tek pitanje trenutka.
Dodatni kuriozitet je i činjenica kako je skladao čak i za J.J. Abramsa, a njegova pjesma se nalazi i u filmu „Star Wars: The Force Awakens“.

Za osmišljavanje cjelokupnog mjuzikla „Hamilton“, Lin-Manuelu je trebalo gotovo 6 godina, a prva dva songa usavršavao je skoro pa- po godinu dana, dok je genijalno sarkastičan i brutalno duhovit song o britanskom kralju Georgeu, monarhu koji je izgubio američke kolonije i završio u ludilu, osmislio tijekom  svog medenog mjeseca.

When you’re gone, I’ll go mad
So don’t throw away this thing we had
‘Cause when push comes to shove
I will kill your friends and family to remind you of my love

Svojevrsnu premijeru mjuzikl je imao kroz Mirandin nastup u Bijeloj kući pred predsjednikom Obamom, a danas je i vrlo dobro prodavan i sountrack s kojeg fanovi mogu iščitati mnogo easter egg-ova i posveta između redaka pjesama.

Perfekcionizam mjuzikla Hamilton, s domaćeg terena i njujorških pozornica nedavno se preselio i u londonski West End gdje su u ovom mjuziklu mogli uživati i britanski fanovi.

Međutim ukoliko si ne možete priuštiti put do Londona ili New Yorka, a tamo i skupu kazališnu kartu, u ovoj hip hop virtuoznosti, možete uživati i online, jednostavno ime mjuzikla upišite u tražilice You Tube-a….and enjoy!



Share Button

About author

No comments

Preporučujemo:

Stephan Lupino – 35 godina stvaralaštva

U Galeriji Klovićevi dvori svečano je otvorena izložba povodom 35. obljetnice umjetničkog stvaralaštva fotografa, skulptora i multimedijalnog autora za kojeg volimo reći da je –kontroverzan. ...